Muzej za umjetnost i obrt

Kronologija najljepše božićne bajke svih vremena ispričana izložbom

Da neke stvari nemaju rok trajanja dokazuje balet "Orašar" koji je u sto dvadeset godina, koliko je proteklo od praizvedbe u Sankt Petersburgu, postao najizvođenijim baletom svih vremena.

Božićno razdoblje ne prolazi bez priče o djevojčici Klari koja na poklon od svog ujaka dobiva drvenog lutka u obliku vojnika koji u ustima može drobiti orahe te koji u njenom snu oživljava, vodi borbu s miševima i naposljetku Klaru uvodi u carstvo Vile šećera. Sanjivi kostimi, maštoviti prizori i čarobna scenografija savršena su alternativa idealiziranoj stvarnosti koja svakodnevno postaje sve teža dostupna. Ovaj je balet tako već desetljećima savršen bijeg svim generacijama u carstvo mašte. Odrasle vraća u djetinjstvo, a djeca se uz Orašara uživljavaju u sanjivu priču o ljubavi i zaštiti od grubog vanjskog svijeta.

Ana Mihalić / Hanza Medija
S generalne probe "Orašara" u zagrebačkom HNK 2016.

Ove godine imamo sreće da uz već tradicionalne izvedbe baleta u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Splitu i Osijeku možemo uživati u jedinstvenoj i nikad prije viđenoj izložbi "Orašar – najljepša božićna bajka", postavljenoj u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt. Najpoznatiji balet svih vremena tako ovog Božića svoj život živi u muzeju. Prema ideji autorice projekta Vesni Ledić, zatim kustoskoj koncepciji izložbe Dr.sc. Arijani Koprčini i uz savjete brojnih stručnjaka i suradnika poput Mirne Sporiš i Mladena Mordeja Vučkovića (balet), Zlatka Madžara (glazba) i brojnih drugih, postava izložbe su se prihvatili Saša Šekoranja i Dean Franić.

Muzej za umjetnost i obrt
Soba s drvenim lutkama "Orašar"

Scenografski pogled u balet "Orašar" sa što više originalnih artefakata bila je osnovna ideja i zato će vas već na samom ulazu dočekati velika lutka Orašar koja je izrađena prema nacrtu kostimografa Lea Beija za zagrebački HNK 1970., ujedno se ta verzija s koreografijom Waczlawa Orlikowskog smatra i najuspješnijom nakon 2. Svjetskog rata u Zagrebu. Lutka je postavljena ispred originalnog zastora iz HNK sačuvanog iz sveobuhvatne rekonstrukcije kazališta davne 1968. godine.

MUO
Lutka Orašar izrađena prema nacrtu kostimografa Lea Beija

Izložba obiluje originalnim kostimima, predmetima, skicama i fotografijama poštujući kronologiju baleta koji je prvi puta izveden 1892. pod izvorno ruskim imenom Ščelkunčik u Marijinskom teatru, u Sankt Peterburgu. Libreto je, uz glazbu I.P.Čajkovskog kojem je ovo bio treći i posljednji balet, napisao Marius Petipa; francuski plesač i baletni majstor na poziv Ivana Vsevoložskog; tadašnjeg ravnatelja Carskih kazališta, a koreografiju je potpisao Lev Ivanov; ruski plesač, koreograf, pedagog i baletni majstor. Prekrasnu rusku baletnu tradiciju u Zagreb su doveli Margareta Froman i njena braća, plesači Makismilijan i Valentin, a s njima je došao i treći brat, slikar Pavel Froman koji je napravio scenografiju i kostimografiju za prvu izvedbu Ščelkunčika u Zagrebu 1931.

MUO
K.M.Ivanov, Nacrt scenografije baleta Ščelkunčik, II čin - Dvorac slatkiša, Rusija, Sankt Peterburg, 1892.

Prvi kostimi i scenografija za balet s potpisom Pavela Fromana bili su, iako pod utjecajem secesije i inspirirani ruskom narodnom umjetnošću, izrazito "art decoovskog“ karaktera. Na prikazanim Fromanovim skicama prepoznatljiv je i utjecaj prvih scenografija i kostima za Ščelkunčika iz 1982.

MUO
I.A.Vsevoložski, Nacrt kostima za Ples snježnih pahuljica u baletu Ščelkunčik, Rusija, Sankt Peterburg, 1892.

Vizija „Orašara“ se s godinama mijenjala bivajući podložna pozitivnim i negativnim kritikama. Balet je doživio i svoju prilagodbu s promjenom političkog režima. Naime, Badnja večer je preoblikovana u dječji rođendan jer je 1952. godine Orašar izveden povodom rođendana Josipa Broza Tita.

MUO
Ženski kostim Snježne pahuljice, ansambl, I.čin, rekonstrukcija kostima-kostimografkinja Tatiana Noginova prema originalnim skicama, premijera 2013., Staatsballet Berlin

Kao najuspješnija verzija baleta ističe se ona iz 1970. koju je koreograf svjetskog glasa Orlikovsky postavio u Zagrebu, nakon Basela i Berlina. Njegova se koreografija ponovno na scenu zagrebačkog HNK vratila 2004. i tada je Ščelkunčik postao hrvatski rečeno "Orašar“. Ova je verzija baleta proglašena pravim "draguljem“ i najbajkovitijom od svih ostalih. Oko 220 kostima izradile su po originalnim nacrtima i citatima Ika Škomrlj i Diana Kosec-Bourek, a rekonstrukciju scenografije preuzeo je Žorž Draušnik po izvornim skicama i uz savjete Günthera Schneidera – Siemssena koji potpisuje scenu iz 1970. Ono što izložba prekrasno dočarava su kostimi naše najpoznatije kostimografkinje Ike Škomrlj čiji je rad prepoznatljivo drugačiji. Radeći na verzijama „Orašara“ osamdesetih i devedesetih Ika je poštujući pravila klasične baletne literature i zahtjevnih baletnih uloga, kostimima unijela osobni i likovni pečat čineći hrvatsku kazališnu kostimografiju iznimno dojmljivom.

Današnja verzija "Orašara“ u koreografiji Dereka Deanea premijerno je izvedena 2011. Baletna priča sa željom da publiku odvede u snove dočaravajući fantastično, čarobno, mitsko i legendarno nastavlja se i danas, više od 120 godina od praizvedbe u Rusiji. A na putovanje kroz vrijeme vodi vas ova izložba koju možete pogledati sve do 26. veljače 2017. u Muzeju za umjetnost i obrt.

Ana Mihalić /
Generalna proba baleta "Orašar", zagrebački HNK, 2016.

Ana Mihalić
Generalna proba baleta "Orašar", zagrebački HNK, 2016.

Mogli bismo vam ovdje početi pričati priču o čudesno lijepim kostimima koji su za izložbu posuđeni iz milanskog Teatro alla Scala i Državnog baleta u Berlinu i koje su nosila svjetski poznata imena baleta poput Belinde Wright i Rudolfa Nureyeva, ali za taj nastavak priče svakako preporučamo odlazak na izložbu.

MUO
Ženski kostim - Vila šećera koji je nosila Belinda Wright, muški kostim - Princ koji je nosio Jelko Yuresha, oboje kostimograf Jelko Yuresha, 1968., oba kostima gostovala s na turneji Srednjom i Južnom Amerikom 1969.

U nastavku pogledajte fotografije iza scene s generalne probe ovogodišnjeg "Orašara" čije kostime potpisuje scenografkinja i kostimografkinja Roberta Guidi di Bagno, prema već spomenutoj koreografiji Dereka Deane.

Također, u novom broju GlorijeGLAM možete vidjeti prekrasan modni editorijal u kojem su pred objektiv Mare Milin stale zvijezde baleta "Orašar" Tomislav Petranović, Catarina Meneses i Cristiana Rotolo, a kao savršena modna kulisa poslužio je postav izložbe "Orašar – najljepša božićna bajka". Kako je nastajala ova bajka pogledajte u videu.

Linker
22. siječanj 2022 03:57