BORIS KOVACEV/CROPIX
veliko hvala

HNK predstavu "Ciganin, ali najljepši" poklanja svim zdravstvenim djelatnicima

Riječ je o predstavi u režiji Ivice Buljana nastala prema romanu Kristiana Novaka i adaptaciji Ivora Martinića. U središtu priče je zabranjena ljubav između žene srednjih godina Milene (Nina Violić) i mlađahnog Roma (Filip Vidović), no priča je to i o izbjeglištvu te političkim skandalima.

Hit predstavu "Ciganin, ali najljepši" zagrebački HNK u četvrtak 3. prosinca daruje svim zdravstvenim djelatnicima kao zahvalu za rad u ovim zahtjevnim vremenima.

Svi liječnici i medicinske sestre koji dođu u HNK u Zagrebu do početka predstave u 19.30. moći će svoju besplatnu kartu preuzeti na blagajni kazališta.

image

Redatelj predstave "Ciganin, ali najljepši" je Ivica Buljan.
NEJA MARKICEVIC/CROPIX

Protagonisti ovoga briljantnog Novakova romana čine nevjerojatnu galeriju likova koju prepoznajemo iz strahova današnjice, a uokvireni su u majstorsko fikcijsko tkanje. Mladi Rom Sandokan zvani Sandi zaljubi se u Međimurku Milenu, bijelu ženu iz susjednog sela Sabolščaka. Ona, rastavljena u kasnim četrdesetima, nepravedno izbačena s posla, vraća se u rodnu kuću gdje se mora brinuti za svojeglava djeda. Nuzat, Kurd iz Mosula napušta obitelj i zemlju koju je zahvatio rat, u potrazi za obećanim životom u Calaisu. Plančić, PR iz zagrebačke policijske uprave poslan je na teren da zataška ubojstvo koje može eksplodirati u nasilje i veliki politički skandal. Veteran Domovinskoga rata održava krhki mir u selu, a policajac na zalazu karijere opsjednut je vizijama kao iz apokaliptičke TV serije "Leftovers".

Ovi osebujni antijunaci nisu tipizirani predstavnici svoje etničke ili socijalne skupine, oni su plemeniti marginalci koji svojim ponašanjem odudaraju od stereotipa i na empatičan način ruše slike o predrasudama koje društvo gaji o njima. Priče se račvaju i na kraju spajaju oko krvavog ubojstva. Raskošna naracija obuhvaća precizno ispripovijedane biografije iz četiri kulturološka kruga. Novakov je roman precizna socijalna i emotivna topografija identiteta. Jedan je većinski bijeli, ali dolazi iz panonske provincije, drugi je romski, iz istoga kraja, treći predstavlja onaj državni hrvatski, predstavljen preko vlasti iz Zagreba, a četvrti izbjeglički, kurdski. Romanu golem scenski potencijal, prije svega daje raskošan autorov stil sagrađen od elemenata krimića, melodrame, dokumentarnog materijala, socijalne drame, s elementima popularne (sub)kulture, koji uključuje i romske pjesme, od kojih je najpoznatija i naslov romana. Dramatizaciju romana napravio je Ivor Martinić, jedan od najzapaženijih hrvatskih dramatičara čiji tekstovi osvajaju svjetske pozornice.

Linker
08. prosinac 2020 19:55