Zaposleni 41-godišnji Zagrepčanin srednje stručne spreme koji preko tekućeg računa, kreditnih kartica, kredita i telekomunikacijskih usluga duguje ukupno 17.409 kuna dospjelih potraživanja slika je i prilika prosječnog dužnika u Hrvatskoj u 2012. godini , pokazalo je istraživanje provedeno na uzorku od 2000 dužnika koje je provela tvrtka za naplatu i otkup potraživanja EOS Matrix.
Prosječni dužnik prošle je godine bila žena sa završenom srednjom školom čiji je dospjeli dug na tekućem računu iznosio 3431 kunu, preko kreditnih je kartica dugovala 7890 kuna, za razne je kredite dugovala 4959 kuna te 735 kuna za telekomunikacijske usluge. Prosječni dužnik spreman je obročno platiti svoje dugove i za to mjesečno izdvojiti 850 kuna.
Kreditne kartice
Ovogodišnji je dužnik, za razliku od prošle godine, smanjio svoj dug za kredite jedan posto te za kreditne kartice 2,6 posto. I dok je očito da hrvatski građani smanjuju svoja kreditna zaduženja, ipak još uvijek nisu dovoljno likvidni da uz sve postojeće dugove i sve nerodovitija primanja troše onoliko koliko zarade pa su im se dospjela dugovanja na tekućim računima u 2012. godini povećala za čak 15,6 posto.
Barbara Cerinski, direktorica EOS Matrixa, tvrdi da se u odnosu na prošlu godinu zapravo malo što promijenilo. “Podaci govore o malom postotku promjena da bi se izveo zaključak o nekom značajnijem trendu. Stanovništvo je očito počelo veću pozornost posvećivati svojim stvarnim mogućnostima. Dugoročna zaduženost se ne povećava i vidi se trud da se zatvore krediti, ali s druge strane rastu zaduženja po tekućem računu”, kaže Cerinski.
Zatvaranje kredita
Marija Duljković, sudska vještakinja za bankarstvo i financije, kaže da se takva situacija naziva dužnička spirala, pri čemu se jednom karticom zatvara postojeći dug na drugoj kartici. Riječ je o klasičnom prelijevanju iz šupljega u prazno. “Ljudi se dosjete svakojakih načina da privremeno zatvore kredina zaduženja, a već je devedesetih bila raširena praksa da se novac odlazi podizati na bankomate u, primjerice, Sloveniji da bi se na taj način riješio dug”, objašnjava Duljković dugu praksu hrvatskih građana da u dužničkoj nevolji kratkoročno doskoče problemu.
Naime, kako nastavlja Duljković, u ljudskoj je prirodi nadati se da će dužnički problemi nestati zapošljavanjem i redovitim primanjima. To bi možda i funkcioniralo da nije u pitanju Hrvatska, zemlja u kojoj se vojska nezaposlenih približava brojci od 350.000 i gdje čak 83.431 osoba radi a da uopće ne prima plaću. Stoga je teško očekivati da će se hrvatski građani uz dodatno povećanje troškova života moći pokriti koliko su široki, kako kreatori gospodarske politike u javnosti vole nazvati trošenje na razini zarađenoga.
Blokirano je 285.000 tvrtki i građana
Upravo je nelikvidnost, koja je u Hrvatskoj dosegnula alarmantnu vrijednost od 42 milijarde kuna, jedan od gorućih problema. Zbog nepodmirenih dugova blokirano je 212.317 građana koji ukupno duguju 13,08 milijardi kuna, a zbog nepodmirenog ukupnog duga od 42,4 milijarde kuna u blokadi je i 72.959 poslovnih subjekata. Najveći problem s kulturom neplaćanja među 11 promatranih zemalja ima Grčka, gdje obveze ne plaća 37 posto poslovnih subjekata, a slijedi Rumunjska sa 29 posto poduzeća. Prema našem izračunu na temelju Fininih podataka, slijedi Hrvatska s udjelom od 23 posto poduzeća koja ne plaćaju svoje obveze.