Zašto o zdravlju počinjemo brinuti tek kada nešto nije u redu?

Imamo popise obaveza, poslovne sastanke, obitelj, putovanja i planove za vikend. Preglede često stavljamo na ono dobro poznato "kad uhvatim vremena". Ako se osjećamo dobro, lako je povjerovati da nema razloga razmišljati o zdravlju. Upravo je zato prevencija jedna od tema o kojoj vrijedi razgovarati izvan ordinacije - otvoreno, jednostavno i bez stvaranja straha.

U mjesecu posvećenom podizanju svijesti o raku dojke posebno se govori o važnosti pravodobne brige o zdravlju žena. No, priča o prevenciji puno je šira. Ona govori i o tome kako razvijamo zdravstveni sustav, koliko ulažemo u tehnologiju i stručnjake te kako gradimo povjerenje između pacijenta i liječnika. O tome razgovaramo s Marijanom Pašalić, CEO Affidee Hrvatska, i prim. dr. sc. Domagojem Eljuga, medicinskim direktorom poliklinika Affidea Hrvatska.

Ako se osjećam dobro, znači li to da je sve u redu?

DOMAGOJ ELJUGA: Super je kada se osjećamo dobro. No, taj nas osjećaj ponekad može i zavarati. U samom početku vrlo rijetko koja bolest daje jasne simptome. Upravo je to jedna od važnih stvari koje želimo približiti ljudima kada govorimo o prevenciji. Neke se zdravstvene promjene mogu razvijati bez simptoma, zbog čega je važno razumjeti razliku između pregleda koji smo primorani napraviti zato što smo počeli nešto osjećati i preventivne zdravstvene skrbi. Preventiva nije traženje bolesti pod svaku cijenu, već odgovoran odnos prema vlastitom zdravlju. Koji će pregled biti potreban i kada, ovisi o dobi, osobnim i obiteljskim čimbenicima rizika te preporukama liječnika. Zato je važno razgovarati sa svojim liječnikom i informirati se o tome što je primjereno upravo za nas.

MARIJANA PAŠALIĆ: Mislim da je jedan od najvećih izazova upravo promjena načina razmišljanja. Zdravstvo i dalje često doživljavamo kao nešto čemu se obraćamo kada problem već postoji. Voljela bih da prevenciju počnemo doživljavati kao dio brige o sebi. U tome je važan i pristup edukaciji: zdravstvena pismenost treba početi od najranije dobi; učiti djecu o prehrani, važnosti kretanja, mentalnom zdravlju i osobnoj odgovornosti za zdravlje. Ljudima treba pružiti stručne, razumljive i dostupne informacije kako bi osvijestili važnost prevencije i pravodobne brige o vlastitom zdravlju. To je promjena kulture, a u tome zdravstvene ustanove imaju važnu ulogu: moraju ljudima ponuditi stručne i razumljive informacije te kvalitetnu zdravstvenu skrb.

Zašto žene i dalje odgađaju preglede?

MARIJANA PAŠALIĆ: Razlozi su različiti. Nekada je to nedostatak vremena, nekada strah od nalaza, a nekada jednostavno osjećaj da postoje važnije stvari koje treba riješiti. Posebno žene često imaju vrlo puno uloga i odgovornosti; poslovnih, obiteljskih i privatnih. Briga o vlastitom zdravlju tako lako završi na dnu liste prioriteta. Mislim da upravo zato o prevenciji treba govoriti na način koji nije zastrašujući. Ne kao o još jednoj obavezi, nego kao o odluci kojom činimo nešto važno za sebe.

DOMAGOJ ELJUGA: Mislim da je jedan od vodećih razloga svakako strah. Strah od toga što ćemo možda otkriti često je vrlo ljudski i razumljiv. Međutim, odgađanje pregleda ne donosi odgovor - ono samo produžuje neizvjesnost. Ako postoji razlog za pregled ili nešto što nas zabrinjava, najbolje je razgovarati sa stručnjakom i dobiti informaciju koja je prilagođena upravo nama. Pritom je važno ne uspoređivati se s drugim ženama. Važno je slušati svoje tijelo, informirati se i u razgovoru s liječnikom pronaći ono što je najbolje za nas. Ponekad već jedan razgovor i jedan pregled mogu donijeti puno više mira nego mjeseci razmišljanja i odgađanja.

Rak dojke: što žene trebaju znati?

DOMAGOJ ELJUGA: Prije svega, žene trebaju znati da o zdravlju dojki treba početi brinuti od mladosti, a ne tek kada se pojavi neki problem. Važno je upoznati svoje tijelo, pratiti eventualne promjene i redovito razgovarati s liječnikom o tome koji su pregledi primjereni za našu dob, uzimajući u obzir obiteljsku anamnezu i druge rizične čimbenike. Rak dojke nije jedna bolest i ne liječi se na isti način kod svake žene. Danas imamo puno više znanja o toj bolesti i mnogo više mogućnosti liječenja nego prije. Ono što je iznimno važno jest da se promjene otkriju što ranije. Ako se nešto i otkrije, ne treba odmah pomisliti na najgori scenarij, jer mnoge promjene nisu zloćudne, a kada se rak dojke otkrije u ranoj fazi, mogućnosti uspješnog liječenja su vrlo dobre.

Kao plastičnom kirurgu koji se bavi i rekonstrukcijom dojke, važno mi je naglasiti da danas ženama nakon odstranjenja dojke možemo ponuditi brojne mogućnosti rekonstrukcije. Ovisno o njihovoj situaciji, dojku možemo rekonstruirati implantatom, vlastitim tkivom ili kombinacijom različitih metoda. Na taj način možemo vratiti izgled dojke, pomoći ženi da se ponovno osjeća ugodnije u vlastitom tijelu i time pridonijeti njezinoj kvaliteti života.

Važno mi je da žene znaju da nakon liječ­­enja raka dojke postoji mogućnost novog početka i da o rekonstrukciji mogu razgo­varati sa svojim liječnikom. Ta odluka je individualna, ali mogućnost treba postojati i žena treba biti informirana o njoj.

Kako graditi povjerenje između pacijenta i zdravstvene ustanove?

MARIJANA PAŠALIĆ: Povjerenje se ne gradi samo u trenutku kada pacijent dođe na pregled. Ono počinje puno ranije načinom na koji komuniciramo, informacijama koje mu pružamo i osjećajem da ima kome postaviti pitanje kada mu je potrebno. Zato smo ove godine pokrenuli Affidea Care Talk, kao prostor za otvoren razgovor o važnim zdravstvenim temama, ali i Klub trudnica, koji budućim majkama omogućuje da dobiju relevantne informacije i podršku u jednom vrlo posebnom razdoblju života. To su možda drugačiji formati od klasične zdravstvene usluge, ali upravo kroz njih želimo biti bliže pacijentima. Naš cilj nije samo pružiti pregled ili dijagnostičku uslugu, nego pomoći ljudima da bolje razumiju svoje zdravlje i da se u procesu zdravstvene skrbi osjećaju informirano, sigurno i zbrinuto.

Koliko se danas način komunikacije s pacijentima promijenio i što još možete učiniti kako biste im osigurali da dobiju pravu informaciju i pravu skrb u pravom trenutku?

MARIJANA PAŠALIĆ: Pacijenti danas žele više od samog medicinskog postupka. Žele razumjeti što im se događa, znati kome se mogu obratiti i osjećati da ih netko doista sluša. Zato komunikaciju vidimo kao sastavni dio zdravstvene skrbi, a ne kao nešto što dolazi nakon nje. Ulaganje u komunikaciju za nas znači ulaganje u edukaciju, dostupnost informacija i stvaranje prostora u kojima pacijenti mogu postavljati pitanja. Upravo zato ćemo i dalje razvijati formate poput Affidea Care Talka i Affidea kluba trudnica, ali i tražiti nove načine da zdravstvene teme približimo ljudima na razumljiv i koristan način.

Koliko tehnologija mijenja zdravstvenu skrb?

MARIJANA PAŠALIĆ: Ulaganje u zdravstvenu skrb ne znači samo nabaviti novu opremu. To znači ulagati u cijeli sustav; prije svega u ljude, potom u tehnologiju, centre, organizaciju i iskustvo pacijenta. Kada govorimo o razvoju Affidee, upravo nam je to važno: da ulaganja imaju smisao za pacijenta i da omogućuju kvalitetniju zdravstvenu uslugu. U posljednjih nekoliko godina ulagali smo značajna sredstva u razvoj naših centara, opremu i stručne timove. To je dugoročna odluka jer zdravstvena kvaliteta ne nastaje preko noći.

DOMAGOJ ELJUGA: Tehnologija liječniku danas daje sve više informacija i omogućava precizniju dijagnostiku, ali ona ne može zamijeniti liječnika. Važno je pravilno interpretirati nalaz, staviti ga u kontekst konkretnog pacijenta i na temelju svega toga donijeti odluku koja je za pacijenta odgovarajuća. O zdravlju danas govorimo više nego ikada. Prehrana, kretanje, san, mentalno zdravlje i prevencija postali su dio naše svakodnevice. To je pozitivno, ali postoji opasnost da zdravlje postane samo još jedan trend koji pratimo dok nam odgovara.

Zato budućnost medicine vidim kao kombinaciju napredne tehnologije, znanja i iskustva liječnika te odgovornog odnosa svakog pojedinca prema vlastitom zdravlju.

Može li zdravlje postati dio našeg životnog stila?

MARIJANA PAŠALIĆ: Mislim da je važno pronaći mjeru. Ne možemo svakodnevno razmišljati o svim mogućim zdravstvenim rizicima, ali možemo usvojiti nekoliko jednostavnih navika i biti odgovorni prema sebi. Za mene je zdravlje preduvjet svega ostalog što želimo raditi i postići. I upravo zato ne bih rekla da briga o zdravlju treba biti još jedna stavka na listi zadataka. Ona bi trebala biti dio načina na koji živimo.

DOMAGOJ ELJUGA: Mislim da bi zdravlje trebalo biti dio našeg životnog stila. Zdravlje se gradi kroz male, svakodnevne navike. Bitno postaje kako se hranimo, koliko se krećemo, kako spavamo, ali i koliko brinemo o svom mentalnom zdravlju i koliko redovito kontroliramo zdravlje. Problem nastaje kada zdravlje počnemo promatrati kroz trendove. Danas smo izloženi ogromnoj količini informacija i ponekad je teško razlikovati ono što je stvarno korisno od onoga što je samo trenutno popularno. Ono što odgovara jednoj osobi ne mora odgovarati drugoj. Zato je najvažnije upoznati vlastito tijelo, biti odgovoran prema sebi i, kada je riječ o konkretnom zdravstvenom problemu, razgovarati sa stručnjakom.

A kakvo nas zdravstvo čeka u budućnosti?

MARIJANA PAŠALIĆ: Vjerujem da će zdravstvena skrb biti sve više usmjerena na prevenciju, ranu dijagnostiku, tehnologiju i individualni pristup. Budućnost medicine je pomak od reaktivnog liječenja prema proaktivnom upravljanju zdravljem.

Paralelno s tim raste važnost povjerenja. Pacijent mora znati da iza tehnologije stoji stručan tim, da će dobiti jasnu i razumljivu informaciju te da se na njega neće gledati samo kao na broj ili termin u rasporedu. Naša je odgovornost kao zdravstvene ustanove razvijati sustav koji povezuje stručnost, tehnologiju i ljudski odnos, ali i ulagati u edukaciju pacijenata kako bi mogli bolje razumjeti i aktivno sudjelovati u brizi o vlastitom zdravlju.

Rekla bih da ćemo uspjeh zdravstva u budućnosti mjeriti brojem zdravih godina života, a ne samo duljinom života ili brojem izliječenih bolesti.

DOMAGOJ ELJUGA: Medicina će se sigurno mijenjati i vjerujem da nas čekaju velike promjene. Tehnologija će nam omogućavati nove mogućnosti, dijagnostika će biti sve preciznija, a informacije će biti dostupnije nego ikada. Ali neke stvari neće se promijeniti. Pacijent će i dalje trebati liječnika koji će ga saslušati, razumjeti njegov problem, objasniti mu mogućnosti i pomoći mu da donese informiranu odluku. Zato je budućnost medicine spoj vrhunske tehnologije i liječnika koji nije samo dijagnostičar već partner koji educira, prati i pomaže ljudima da što dulje ostanu zdravi.

Kada biste svakoj ženi mogli prenijeti samo jednu poruku o zdravlju, koja bi to bila?

MARIJANA PAŠALIĆ: Briga o zdravlju je ulaganje u sve ono što nam je važno: obitelj, posao, odnose i život kakav želimo živjeti. Nemojte sebe stavljati na kraj vlastite liste prioriteta. Jer, briga o zdravlju nije niti sebičnost, niti gubitak vremena već najbolja odluka svakoga od nas.

DOMAGOJ ELJUGA: Čuvajte sebe i svoje zdravlje, osluškujte svoje tijelo i nemojte se bojati pitati i provjeriti. Briga o zdravlju nije strah od bolesti, nego ljubav prema sebi. A najviše možemo učiniti za sebe upravo onda kada smo zdravi.