Putovanje na rub svemira kao ultimativni statusni simbol

Čovjek je oduvijek bio nomad vođen vječnom željom za otkrivanjem nepoznatog. No, u eri kada je gotovo svaki kutak našeg planeta istražen, mapiran, fotografiran i podijeljen na društvenim mrežama, istinski vizionari i tragači za avanturom okreću pogled prema gore. Jer putovanja budućnosti ne mjere se više kilometrima, već svjetlosnim godinama i visinom orbite.

Izvanzemaljske destinacije, koje su nam se činile kao daleka vizija iz znanstvenofantastičnih romana i filmova, postale su ultimativni estetski i egzistencijalni doživljaj, a "space turizam" nova, elitna grana luksuznog hedonizma. Iako imamo dojam da je svemirska groznica proizvod novog milenija, njezini temelji postavljeni su prije točno četvrt stoljeća. Godina je bila 2001. kada je američki poduzetnik i bivši NASA-in inženjer Dennis Tito postao prvi službeni svemirski turist u povijesti. Platio je tada astronomskih 20 milijuna dolara kako bi ruskom letjelicom Sojuz otputovao na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), gdje je proveo osam nezaboravnih dana.

Ubrzo su njegovim stopama krenuli i drugi ekscentrični milijarderi, poput suosnivača Microsofta Charlesa Simonyija, koji je u svemir išao čak dvaput - 2007. i 2009. Anousheh Ansari, iransko-američka poduzetnica te inženjerka elektrotehnike i računalstva, to je pak učinila 2006., ušavši u povijest kao prva svemirska turistkinja. Te rane ekspedicije, koje je posredovala pionirska agencija Space Adventures, bile su tek uvertira u ono što danas nazivamo zlatnim dobom privatnog svemirskog poretka. Danas tržištem upravlja trijumvirat vizionara - milijardera koji su od svemira napravili najskuplje igralište na svijetu, a svaki od njih nudi specifičnu vrstu estetskog i fizičkog iskustva.

Tvrtka SpaceX, osnivača Elona Muska, apsolutni je vladar orbitalnog turizma, jer njihova kapsula Crew Dragon vodi putnike na višednevne misije. Povijesni trenutak dogodio se u rujnu 2024., kada je četveročlana posada predvođena milijarderom Jaredom Isaacmanom u misiji Polaris Dawn izvela prvu privatnu svemirsku šetnju na nevjerojatnih 1400 kilometara iznad Zemlje. Tako su SpaceX-ove inženjerke Anna Menon i Sarah Gillis, školovana violinistica koja je tada u svemiru odsvirala "Rey's Theme" iz "Ratova zvijezda", postavile rekord za žene što su putovale najdalje u svemir. Četvrti član posade bio je umirovljeni potpukovnik američkog ratnog zrakoplovstva Scott Kidd Poteet, a nakon pet dana u orbiti, svi su se sretno vratili na Zemlju. Nakon toga su Elon Musk i SpaceX nastavili redovito slati ljude u svemir - zapravo, čine to otprilike svakih šest mjeseci u sklopu redovite rotacije astronauta na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Dugoročni i glavni Muskov cilj je slanje ljudi na Mars te izgradnja samoodrživog grada na Crvenom planetu, a kao test će poslati besposadne letjelice Starship.

Još jedna poznata kompanija za svemirski turizam je Blue Origin Jeffa Bezosa, čija letjelica New Shepard nudi suborbitalne letove. To je intenzivno, desetominutno iskustvo u kojem putnici prelaze Kármánovu liniju (međunarodno priznatu granicu svemira), proživljavaju nekoliko minuta potpune beskonačnosti i bestežinskog stanja te kroz najveće prozore ikada ugrađene u svemirsku letjelicu promatraju zakrivljenost Zemlje. Glumac William Shatner, najpoznatiji po ulozi kapetana Kirka iz "Zvjezdanih staza", u njoj je poletio u listopadu 2021.: imao je 90 godina i postao najstarija osoba u svemiru. Pop-zvijezda Katy Perry sudjelovala je u povijesnoj, isključivo ženskoj posadi misije NS-31 tvrtke Blue Origin. Bilo je to u travnju 2025., a s njom su bile i Bezosova zaručnica Lauren Sánchez (sada supruga), američka TV voditeljica Gayle King, bivša NASA-ina znanstvenica Aisha Bowe, aktivistica za građanska prava Amanda Nguyen te filmska producentica Kerianne Flynn.

"Ovo iskustvo mi je drugo najljepše u životu, nakon majčinstva. Ocjena je 10 od 10", izjavila je kasnije Katy Perry i dodala kako je letom u svemir željela pokazati hrabrost i neustrašivost te inspirirati djevojčice da se jednog dana i same na to odvaže.

No, možda one odaberu jednu drugu poznatu tvrtku za organizaciju letova u svemir - Virgin Galactic, koju je 2004. osnovao britanski milijarder Richard Branson. Glavni cilj joj je razvoj komercijalnog svemirskog turizma i pružanje podorbitalnih letova za privatne osobe, znanstvenike i istraživačke misije. Za razliku od klasičnih raketa koje polijeću okomito s lansirne rampe (poput onih tvrtke SpaceX), Virgin Galactic koristi poseban sustav zračnog lansiranja. Veliki matični zrakoplov na futurističkom aerodromu Spaceport America u Novom Meksiku ponese letjelicu s posadom i putnicima. Na velikoj visini svemirski brod se odvaja od aviona, aktivira svoj raketni motor i juri prema rubu svemira.

Unutrašnjost kabine dizajnirana je poput luksuznog, futurističkog znanstvenofantastičnog salona, a prilagođena sjedala izrađena su od vrhunskih materijala poput aluminija i ugljičnih vlakana. Tijekom polijetanja i paljenja raketnog motora ona čvrsto drže putnike, dok se u trenutku ulaska u svemir sjedala automatski naginju i sklapaju unatrag kako bi se oslobodilo što više prostora za slobodno plutanje. Kabina ima čak sedamnaest prozora raspoređenih posvuda pa putnik uvijek ima čist pogled na crnilo svemira i zakrivljeni, sjajni rub Zemlje. Osim toga, na stražnjem zidu kabine nalazi se ogromno ogledalo koje omogućuje putnicima da u realnom vremenu promatraju sami sebe i svoje suputnike kako lebde u bestežinskom stanju, stvarajući dodatni vizualni spektakl.

Nakon nekoliko minuta plutanja, piloti daju znak za povratak na sjedala, a letjelica tada zakreće svoja jedinstvena krila prema gore (sustav "perjanja") kako bi sigurno i stabilno "jedrila" natrag kroz atmosferu te glatko sletjela na pistu u Novom Meksiku. Tvrtka prima rezervacije za buduće letove, a trenutačno razvija i novu generaciju svemirskih brodova - takozvani Delta-class. Moći će prevoziti šest putnika (dosad su bila četiri), a i letjet će češće - do dva puta tjedno umjesto jednom mjesečno. Prvi komercijalni let Delta-klase očekuje se u veljači 2027. Richard Branson je i sam letio na rub svemira, u srpnju 2021., čime je za nekoliko dana preduhitrio Jeffa Bezosa. Time je postao prvi osnivač neke svemirske tvrtke koji je putovao u vlastitoj letjelici. Na njenom prvom službenom turističkom letu, u kolovozu 2023., bio je i bivši britanski olimpijski kanuist Jon Goodwin, koji je tada imao 80 godina. Nije ga omela ni Parkinsonova bolest, čime je dokazao da svemirska putovanja postaju dostupna i osobama sa zdravstvenim izazovima.

Na istom letu s Goodwinom bile su Keisha Schahaff i Anastatia Mayers, majka i kći s Kariba, koje su karte osvojile na nagradnoj igri neprofitne organizacije Space for Humanity. Tvrtka Virgin Galactic je tijekom godina prodala više stotina karata, a na listi čekanja su i mnoge poznate osobe: Leonardo DiCaprio, Justin Bieber, Ashton Kutcher, Lady Gaga, Angelina Jolie, Keanu Reeves... Zanimljivo je da je čak i Elon Musk uplatio polog za kartu kod Bransona kako bi podržao projekt i iskusio ovaj tip suborbitalnog leta.

Zasad nije poznato da je netko iz Hrvatske turistički letio u svemir ili to planira, no spominjao se splitski poduzetnik Juroslav Buljubašić. Richarda Bransona upoznao je na utrci Formule 1 u Singapuru i još 2008. rezervirao kartu za komercijalni svemirski let. Zbog niza tehničkih problema lansiranje je odgađano, a Buljubašić ga nije dočekao jer je preminuo u lipnju 2023.

Na popisima za letove u svemir nalaze se tisuće ljudi koji čekaju svoj red godinama. Jer potražnja za svemirskim turizmom znatno je veća od operativnih kapaciteta tvrtki. Prijava ide tako da se putem službenih stranica kompanija ispunjava detaljan upitnik, čime se provjeravaju ozbiljnost i financijska sposobnost kupca. Kako bi se osiguralo mjesto na listi, treba uplatiti značajan polog koji je često bespovratan. Primjerice, Virgin Galactic zahtijeva oko 150 tisuća dolara - od ukupne cijene od oko 750 tisuća dolara.

Nakon pologa dobiva se fiksni broj na listi čekanja, koji određuje okvirni plan polijetanja. Prije nego što netko službeno postane "astronaut", prolazi detaljan zdravstveni pregled i potpisuje opsežne pravne dokumente. Među njima je i onaj da se leti na vlastitu odgovornost te da je potencijalni putnik svjestan svih rizika - pa i onih opasnih po život. Unatoč tome, mnogi su spremni platiti cijenu koja se - ovisno o vrsti leta, visini koju letjelica doseže te trajanju samog iskustva - kreće od 50 tisuća do više od 70 milijuna dolara. Ovaj vrtoglavi iznos ne pokriva samo let, već uključuje i do godinu dana intenzivne astronautske obuke po standardima NASA-e, troškove lansiranja, kompletnu logistiku te višednevni boravak i hranu na Međunarodnoj svemirskoj postaji.

Tko želi doživjeti sličan osjećaj bez potpunog odlaska u svemir, postoje znatno jeftinije opcije. Stratosferski baloni tvrtke Space Perspective nude šestosatni let u luksuznim kapsulama koje podižu ogromni baloni na visinu od 30 kilometara, po cijeni od oko 125 tisuća dolara. Specijalno modificirani zrakoplovi, poput Air Zero G, simuliraju pak bestežinsko stanje u ciklusima, a cijena ovog jednodnevnog iskustva je oko 7500 dolara.

Budućnost svemirskog turizma usmjerena je prema vrhunskoj estetici, arhitekturi i wellnessu. Svemirska postaja Haven-1 tvrtke Vast Space, čije se lansiranje planira već za iduću godinu, bit će prva neovisna komercijalna postaja s interijerima osmišljenim za ugodan boravak privatnih gostiju. No, pravi arhitektonski dragulj u najavi je Voyager Station, projekt tvrtke Above Space, nekadašnjeg Orbital Assemblyja.

Riječ je o monumentalnoj, rotirajućoj kružnoj postaji koja će zahvaljujući centrifugalnoj sili stvarati umjetnu gravitaciju unutar svojih kapsula. To znači da će gosti moći normalno hodati, piti koktele iz kristalnih čaša i spavati u luksuznim krevetima, dok će kroz staklene stijene promatrati izlaske sunca svakih 90 minuta. Postaja planira sadržavati vile, vrhunske restorane, kinodvorane i space spa centre s tretmanima prilagođenim uvjetima niske gravitacije. Američki startupi već otvaraju prve "orijentacijske" rezervacije za luksuzne hotele s prozirnim kupolama na Mjesecu, s vizijom realizacije u idućem desetljeću, gdje bi noćenje s pogledom na naš planet iznosilo oko 410 tisuća dolara.

Kad govorimo o arhitekturi prvih svemirskih rezidencija, dizajneri napuštaju sterilan, hladan futurizam kakav nam je desetljećima plasirao Hollywood. Glavni arhitekt projekta Voyager Station, Tim Alatorre, istaknuo je kako je kultni film Stanleyja Kubricka "2001.: Odiseja u svemiru" zapravo poslužio kao nacrt za ono što ne treba činiti.

"Kubrickov svemir bio je klinički bijel, otuđen i muzejski hladan, a svemirski hoteli sutrašnjice bit će njegova suprotnost - topli, organski i duboko humani", rekao je Alatorre i dodao kako će zidovi orbitalnih vila biti presvučeni prirodnim, taktilnim materijalima u toplim, zemljanim tonovima, stvarajući psihološku sponu s planetom koji su gosti ostavili iza sebe. Interijerima će dominirati i zaobljene linije, mekani pamučni tekstili visoke gustoće te napredna rasvjeta koja simulira prirodne cikluse Zemlje kako bi se očuvao bioritam gostiju.

Pravi estetski vrhunac bit će salonski barovi s panoramskim staklenim stijenama koje se protežu od poda do stropa. Zahvaljujući modulima s umjetnom gravitacijom, gosti će moći sjediti u ergonomski profinjenim foteljama i pijuckati pića, dok će se samo nekoliko centimetara iza prozirne barijere rotirati veličanstveni, plavi globus. Za one željne čistog futurističkog iskustva, unutar hotela postojat će tranzitne zone niske gravitacije namijenjene spa tretmanima lebdenja te sportskim aktivnostima u bestežinskom stanju.

No, kozmički putnik sutrašnjice ne traži samo luksuzni bijeg od svakodnevice, već i takozvani Overview Effect - kognitivni pomak u svijesti koji astronauti dožive kada ugledaju naš planet s distance. Vide ga kao krhku, plavu loptu zaštićenu tankom atmosferom, gubeći osjećaj za nacionalne granice, političke podjele i kulturne razlike. Javlja se osjećaj zajedništva i duboka potreba za zaštitom okoliša te očuvanjem Zemlje, a to ultimativno prosvjetljenje ne može se kupiti novcem. Svemirski turizam donosi iskustvo koje potpuno mijenja ljudsku psihu - od neopisive fascinacije do straha, nelagode i razočaranja. Naime, legendarni William Shatner svojim je svemirskim iskustvom bio duboko potresen. Priznao je da ga je preplavila neopisiva tuga i da je, umjesto slavlja, imao osjećaj kao da je na sprovodu.

"Mislio sam da odlazim proslaviti veličanstvenost svemira, ali kada sam pogledao u to crnilo, vidio sam samo smrt i hladnu prazninu. A onda sam pogled usmjerio prema dolje, ugledao topli, plavi prekrivač našeg planeta i shvatio koliko je život na Zemlji dragocjen, izoliran i ranjiv", zaključio je Shatner, koji je ostvario ono o čemu mnogi zasad mogu samo sanjati. No time je, paradoksalno, shvatio da karta za "zvjezdane staze" zapravo kupuje nešto mnogo vrednije - novi, bolji i ljepši pogled na naš vlastiti dom.