Pitanje je trenutka kada će se ‘brick‘ u potpunosti pretvoriti u ‘click‘

Denis Alajbeg : Doktorirao je na Ekonomskom sveučilištu u Beču na katedri za Financiranje i financijska tržišta. Kao profesor visoke škole u trajnom zvanju i znanstveni suradnik predaje na ZŠEM-u od 2007. godine i to predmete Financijska tržišta i institucije na preddiplomskom i diplomskom studiju, te kolegije Osnove financija i Upravljanje portfeljem i investiranje na diplomskom MBA studiju.

Također je i voditelj MBA koncentracije Financije i bankarstvo. Uže područje akademskog interesa i istraživanja su domaća i međunarodna tržišta kapitala, valuacija vrijednosnica i investicijske metodologije.

Postoji jedan duboko ukorijenjeni stereotip kako je sektor financija vrlo konzervativan i nesklon promjenama. Istina je, međutim, da najveće financijske institucije od pamtivijeka pokušavaju privući neke od najboljih mladih umova s fakulteta, basnoslovno ih plaćajući za razvoj novih, inovativnih proizvoda. Nekad to ode u krajnost, pa za posljedicu imamo financijsku krizu iz 2007/08. i duboku recesiju koja je nakon toga uslijedila, ali mnogo češće zauzvrat dobivamo proizvode i usluge kao što su kreditne kartice, bankomate, beskontaktno plaćanje, indeksne fondove, sekuritizirane instrumente koji smanjuju trošak stambenih i drugih kredita, financijske derivate koji neutraliziraju rizik promjene tečaja i kamatnih stopa, itd. Da ne govorimo o beskonačnom tijeku novca koji se s financijskih tržišta (npr. iz private equity fondova) slijeva u mlade, inovativne kompanije s briljantnim idejama koje mijenjaju svijet i način na koji živimo.

Postepeno i gotovo neprimjetno promijenio se način na koji obavljamo interakciju sa sektorom financija. Nekada su se sati gubili u redovima pred bankama i poštama plaćajući račune ili prebacujući sredstva s jednog na drugi račun. Danas se bilo kakav fizički oblik kontakta može u dobroj mjeri izbjeći jer se sve više financijskih usluga digitalizira, a mreža bankovnih poslovnica se naočigled smanjuje, približavajući nam trenutak kada će se „brick“u potpunosti pretvoriti u „click“. Trend prelaska financija u digitalno okruženje intenzivno je započeo još sredinom 90-ih razvojem interneta; trenutno pratimo rast potpuno mobilnih i digitalnih banaka kao što su npr. Revolut i N26, a idemo u smjeru komunikacije s robo-savjetnicima pogonjenih umjetnom inteligencijom i strojnim učenjem.

Jedan od segmenata financija gdje je to vrlo očito su i tržišta vrijednosnih papira. Mlađim generacijama je teško objasniti kako se nekada moglo trgovati isključivo na nelikvidnoj hrvatskoj burzi: za obaviti transakciju trebalo je najprije dobiti brokera na telefon, oni bi vas informirali o kretanju cijena pojedinih vrijednosnica, vi biste usmeno dali nalog za kupnju/prodaju i nakon toga čekali izvještaj o detaljima realizirane transakcije. U 20 godina smo došli do toga da brokera niti vidimo, niti za njega znamo, u svakom trenutku su nam na raspolaganju sve informacije o tisućama vrijednosnica uvrštenih na globalnim tržištima, a naloge izvršavamo u stvarnom vremenu preko pametnih uređaja.

Razvoj elektronskih komunikacijskih mreža (ECNs) razbio je monopol burzi, i dio je šireg procesa disintermedijacije, odnosno isključivanja financijskih posrednika iz transakcija. Direktno spajanje kupaca i prodavatelja u punom je jeku, a P2P (peer-to-peer) posuđivanje to dobro ilustrira - preko online platformi se izravno spajaju oni koji imaju višak sredstava (štednju) s onima koji imaju manjak (dužnicima-potrošačima), bez posredovanja banaka. Sve je to moguće jer su IT i komunikacijska revolucija olakšale povezanost zainteresiranih sudionika i dostupnost svih relevantnih informacija o bilo kojem tipu ulaganja i izdavatelja, što smanjuje značaj financijskih posrednika kao što su banke. Takav trend će se vjerojatno nastaviti i financijske će usluge postajati sve jeftinije.

Već sada umjetna inteligencija daje bolje financijske savjete od ljudskih analitičkih odjela, jer mnogo brže obrađuje nepregledne količine informacija iz stotinu godina povijesti financijskih tržišta, te preciznije uočava skrivene obrasce u tim podacima. Osim toga, svjedočimo i razvoju digitalnih valuta. Ne radi se kriptovalutama, za koje nitko sa sigurnošću ne može reći kakvu perspektivu imaju, nego o digitalnim dolarima, eurima, jenima izdanim i kontroliranim od strane centralnih banaka. Prema studiji Međunarodne banke za izravnavanje plaćanja (BIS) iz 2021. godine čak 86% svjetskih centralnih banaka aktivno istražuje potencijal digitalnih valuta, 60% ih eksperimentira s tom tehnologijom, a 14% ih već pokreće pilot projekte (Kina je prva velika ekonomija koja je izdala digitalni renminbi). Fizički novac vjerojatno još dugo neće sasvim nestati, ali se s priličnom sigurnošću može reći da je započela era njegovog kraja.

Pandemija i lockdown su i u financijama, kao i u praktično svakom drugom obliku naših života, samo ubrzali prelazak na digitalno koji nas je ionako čekao. Mlađe generacije su to prihvatile s lakoćom jer razumiju da je danas interakcija globalna i trenutačna, isto kao što su tržište i poslovne prilike, ali i konkurencija. Moramo im, međutim, skretati pažnju da se u turbulentnim vremenima izokretanja starih paradigmi ne mogu više u potpunosti pouzdati u „državu blagostanja“, nego da će se za kvalitetnu zdravstvenu skrb i dostojnu socijalnu sigurnost pod stare dane morati pobrinuti sami, i to dok su još mladi. Srećom, koncept „Štedi u mladosti kako bi uživao u bezbrižnoj starosti“ nikada nije bio jednostavniji za provesti u praksi: na nekoliko klikova mišem dostupno nam je obilje digitalnog sadržaja o važnosti investicijske štednje i principu ukamaćivanja; postoji mnoštvo jednostavnih i jeftinih indeksnih fondova koji su idealni proizvod za dugoročno pasivno ulaganje/štednju, a investicijski plan nam može složiti robo-savjetnik koji će nas preko mobitela o njegovoj realizaciji i redovito izvješćivati.

Više tema o trendovima, važnosti znanja i obrazovanja, priče uspješnih individualca i power dressing editorijal pronađite u novom broju GG POP UP PAPERA koji je u prodaji za 10 kuna.

---

---