Što je, zapravo, bonsai?

Bonsai u doslovnom prijevodu znači drvo ili biljka u posudi. Za njegov uzgoj nije bitna samo ‘tehnika’ uzgoja, već je naglasak na umjetničkim sklonostima i mašti uzgajivača.

Uzgajivač iz Kaštela Andrija Zokić s divljom šljivom nagrađenom ove godine u Belgiji

Osnovne karakteristike

Bonsai stabalce krošnjom, izgledom, deblom, površinskim korijenjem i starošću podsjeća na veliko stablo iste vrste u prirodi. Prosječna visina stabalca je od 30 do 100 centimetara. Česta je zabluda da su mlade i male sadnice posađene u plitke posude - bonsai. Treba, naime, mnogo znanja i godina kako bi sadnica dobila svoj ‘karakter’, kako bi joj se oblikovala krošnja i kako bi općenito dosegnula ‘zrelost’.

Tipični uzgoj

Neki od uobičajenih stilova su uspravni, kaskadni, vjetrom šibani stil, stil šumice, stil učenjaka, prirodni...

Imajte na umu

Stabalca moraju imati idealne uvjete za uzgoj kako bi davala nove izdanke od kojih ćete formirati krošnju. Osigurajte odgovarajući supstrat, dovoljno vode i obilje hranjivih tvari. Znat ćete da je stabalcu u posudi dobro ako se mijenja tijekom godišnjih doba, daje plod i cvijet.

Marija Hajdić, uzgajivačica bonsaija iz Kaštela, lani na natjecanju u Kini

Ključni elementi

Baza

Dobra baza stabalcu daje stabilnost - koja je najvažnija za oblikovanje. Ako drvce koje ste kupili nema odgovarajuću bazu debla, nemoguće ju je naknadno razviti.

Deblo

Mora imati zanimljivi ‘pokret’, odnosno pozu na koju se nadograđuje krošnja. Zajednički onda odaju dojam starog i umornog - odnosno mladog i vitalnog - stabla koje prkosi vjetru, rasplesanog stabla...

Krošnja

Nemojte kupiti biljku samo zbog dopadljive krošnje jer se ona uvijek može oblikovati daljnjim orezivanjem. Ako ste kupili stabalce s lijepom krošnjom i lošom bazom - s takvom ćete biljkom teško moći raditi.

Male tajne

Supstrat

Moderni supstrati za uzgoj bonsaija sastoje se od mješavine granula koje upijaju i otpuštaju vodu. To mogu biti vulkanski šljunak, lomljena ekspandirana glina, zeolit ili tvrda akadama uz dodatak za zadržavanje vlage i mineralnih tvari bijelog treseta (od sphagnum mahovine) ili kokosovih vlakna (15-20% u mješavini). Uobičajena granulacija vulkanskog šljunka je 2-8 mm, sve sitnije sastojke treba prosijati i ukloniti.

Zabranjeno

Ne koristite zemlju za cvijeće ni onu iz vrta ili šume te pijesak i šljunak jer su jako teški.

Zalijevanje

Biljke treba često zalijevati, ali nema opasnosti da korijenje istrune zbog viška vode jer on lako otječe.

Prihrana

Biljku treba obilno prihranjivati, a to znači dvostruko ili čak trostruko više nego što piše na uputama proizvođača kemijskog gnojiva, u sezoni rasta svakih 10-15 dana.

Fotografije Marija Hajdić i Andrija Zokić