Preparati
Kiseline – tajni sastojak za zdravu kožu
Kiseline su gotovo magični sastojci kada je riječ o njezi kože. Kako se primjenjuju u kozmetici objasnile su dvije ugledne dermatovenerologinje
Možda može zazvučati strašno, no među najučinkovitijim sastojcima u preparatima za njegu kože su kiseline. Imaju moć preobraziti kožu do neviđene razine. Isprva razvijene za borbu protiv ožiljaka od akni, kiseline su postale gotovo neizostavne u preparativnoj kozmetici i ciljaju različite kožne probleme. Danas se u prodaji mogu naći preparati na bazi kiselina za svaki tip kože i svaki tip problema, među beauty tretmanima omiljeni su kemijski pilinzi, a razlog popularnosti je činjenica da zaista djeluju.
- Na tržištu postoji golem broj kiselina koje se koriste u kozmetici kao preparati za redovitu njegu kože. Svatko od te silne ponude komercijalnih preparata može odabrati onaj koji mu najviše odgovora. Naravno, preparati koji se mogu kupiti samo u ljekarnama i koji se koriste pod liječničkim nadzorom imaju mnogo veći postotak kiselina i, naravno, mnogo bolji efekt - rekla je dr. sc. Ivana Nola, spec. dermatovenerolog.
AHA i BHA
Osim što se kemijskim pilinzima, ako se primjena ponavlja, možemo i pomladiti, učinaka je zaista mnogo. Dr. Jadranka Sokol, spec. dermatologije i venerologije iz iskustva nam je potvrdila da kemijski piling, ovisno o vrsti primijenjenog agensa, učestalosti njegove primjene i indikaciji zbog koje se primjenjuje, može biti efikasan gotovo uvijek, od puberteta i akni do starosti i bora.
- U kemijskim se pilinzima danas koriste alfa-hidroksi kiseline (AHA): glikolna, mandelična, mliječna, limunska i vinska kiselina. Također se koriste beta-hidroksi kiseline (BHA): salicilna, piruvična, trikloroctena kiselina, retinol te fenoli. One se mogu kombinirati u različitim formulama kojima se potenciraju željeni efekti - objasnila je dr. Sokol.
Od Kleopatre do danas
Kiseline se u službi ljepote koriste tisućama godina. Prve kiseline bile su dobivene iz fermentiranih jabuka i pokvarenog mlijeka, a danas su u kozmetici dovedene do savršenstva.
- Korijene vuku iz drevnog Egipta kada se Kleopatra kupala u magarećem mlijeku. Već su tada ljudi znali da postoje kiseline koje imaju povoljan učinak na kožu, a danas, naravno, imamo mnogo veća saznanja o primjeni - ističe dr. sc. Nola.
Kiseline koje se koriste u dermatološkim tretmanima koriste se u različitim jačinama, stoga i različito djeluju. Ovisno o tome koji sloj kože želimo tretirati i koji problem na koži želimo riješiti.
- Djeluju tako da na površini provode eksfolijaciju, a u dubljim dijelovima kože potiču regeneraciju ostalih stanica, osobito na kolagen koji nam je najvažniji u regeneraciji kože - dodaje liječnica.
Korištenju preparata na bazi kiselina treba pristupiti polako i postupno ih uvoditi u svoje dnevne navike njege kože. K tome, pretjerivanje s bilo kakvim preparatom na bazi kiselina čini kožu lakom metom štetnog sunčeva utjecaja, slažu se dermatovenerologinje.
Kada je potreban oprez
- Treba biti vrlo oprezan s kiselinama u odnosu na sunce ili solarije. Neopreznim korištenjem može doći do hiperpigmentacije ili drugih kožnih problema. Zato kada koristimo preparate s kiselinama ne treba se izlagati suncu. Ako je riječ o kremi, dovoljno je ujutro umiti se i staviti zaštitni faktor u svako godišnje doba, ako se pak radi o kremi s višim postocima kiselina, najmanje tjedan do čak četiri tjedna ne smije se izlagati suncu, čak ni unatoč zaštitnom faktoru - ističe dr. sc. Nola.
Samo zato što je među sastojcima nekog preparata i jedan koji završava riječju “acid”, odnosno kiselina, ne znači da je opasan za kožu. Upravo suprotno. Stručnjaci se slažu da za svaki kožni problem u različitoj životnoj dobi - od akna do suhe kože i bora - postoji primjerena kiselina koja može pomoći, no važno je znati što nanosimo na kožu.
- Poznavanje svih svojstava kemijskog agensa koji primjenjujemo i načina njegove primjene nužan je preduvjet za dobar učinak tretmana i njege - kaže dr. Sokol.