Na prvu možda s ulaza najmanje vidljivi, no svakako među najupečatljivijima, crteži su koje je nacrtao Dan Perjovschi. Rukopis je jednostavan, dječji, a prikazuje malu djevojčicu - iz konteksta je jasno da je to Greta Thunberg. Ona se nalazi ispred tenka iz kojeg joj poručuju da bi trebala biti u školi, potom ona sama stoji pred hrpom vojnika koji će, pak, vikati na nju da ne treba biti toliko agresivna, hrpa njih pred njom samom stoji i govori joj da se treba sramiti, da ih je prepala... Uglavnom, nije potrebno dalje nabrajati, lako je za razumjeti. Crteži rumunjskog umjetnika, inače čestog gosta hrvatskih izložbi, uvijek su takvi, kroz gotovo dječji rukopis efektno progovaraju o nekim od najvažnijih pitanja današnjice. Kroz, naravno, poziciju snažno socijalno angažiranog umjetnika. Perjovschi je naprosto sjajan.
Ovaj put se crtežima, uz video, predstavlja i Selma Selman, romska umjetnica iz BiH uz koju se često zna pisati da je vrlo moguće da bude nova Marina Abramović na međunarodnoj sceni, što svakako ima utemeljenja. Crteži u različitim formatima opisuju intimno, iz prvog lica, različita emotivna stanja ove umjetnice, koja su na jednom platnu ispisana i riječima. Sama uz izložbu piše kako crvenom i crnom bojom prikazuje svoju emotivnu bol. U videoradu, pak, "Autoportret II" performansi su kojima uništava usisivače ili perilice rublja te razvrstava vrijedne od manje vrijednih dijelova. Umjetnica, naime, koja je u SAD-u magistrirala likovnu umjetnost, rođena je u obitelji koja među ostalim sakuplja željezo kako bi zaradila za život. To je, zapravo, česta tema njezina rada, kao i majka koja ju je poticala da za sebe stvori bolji život.
Radovi se dvoje umjetnika mogu pogledati u HDLU, no u organizaciji kustosica WHW-a koje su nedavno izgubile prostor u Teslinoj (Galerija Nova), pa za sada gostuju. Tema izložbe je odrast, sve popularniji pokret koji se temelji na pretpostavci da su neprekidni industrijski razvoj i potreba za trajnim rastom ekonomije nepovratno narušili Zemljine ekosustave te da je daljnji ekonomski rast u razvijenim zemljama neodrživ za planet. Kustosica je Ana Dević, a do 10. rujna je izložba otvorena uz 9. Međunarodnu konferenciju o odrastu u Zagrebu.
Marwa Arsanios bavi se kurdskim autonomnim ženskim pokretom te je snimala u planinama Kurdistana. Željko Beljan, umjetnik iz Vukovara, u radu reinterpretira ostatke materijala iz proizvodnog procesa Borova. Uz nabrojane izlažu i Marina Naprushkina, Rupali Patil, Marko Tadić i Cecilia Vicuña.