Predstavljanje knjige Igora Dude "Socijalizam na kućnom pragu. Mjesna zajednica i svakodnevica društvenog samoupravljanja u Jugoslaviji" bit će održano sutra, u četvrtak 25. siječnja, u Dnevnom boravku DC Rojc s početkom u 18:00.
Cijeli događaj će se prenositi i putem valova Radio Rojca na 87,7 FM te na www.radio.rojc.eu.
Višegodišnje iskustvo s radničkim samoupravljanjem u socijalističkoj je Jugoslaviji utjecalo na razvoj društvenog samoupravljanja na adresi stanovanja. Okvir za taj proces bile su mjesne zajednice, 1963. uvedene kao mogućnost, a 1974. kao obaveza. Bile su samoupravno-teritorijalni oblik okupljanja radnih ljudi i građana, birača i potrošača u njihovo slobodno vrijeme i u njihovu susjedstvu. Zamišljene kao servis za bolji život i kvalitetniju svakodnevicu, bile su i platforma za suradnju s organizacijama udruženog rada, samoupravnim interesnim zajednicama i općinom te vježbalište socijalističke izravne demokracije, dakle društveni prostor za organizirano djelovanje građana. Na vrhuncu njihova razvoja u Jugoslaviji je bilo gotovo četrnaest tisuća mjesnih zajednica s tisućama volontera, aktivista i delegata. Njihovu djelatnost knjiga obrađuje iz perspektive društvene povijesti, povijesti svakodnevice i mikrohistorije. Knjiga je rezultat rada na istraživačkom projektu Mikrosocijalizam koji je od 2018. do 2023. financirala Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ).
Igor Duda, povjesničar, redoviti je profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te istraživač u sveučilišnom Centru za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS). Također je vanjski suradnik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Research Fellow na Leibnizovu Institutu za istraživanje istočne i jugoistočne Europe (IOS) u Regensburgu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je povijest i kroatistiku te magistrirao i doktorirao povijest. Bavi se temama iz suvremene društvene povijesti i povijesti svakodnevice.
Pored ostalog, autor je knjiga U potrazi za blagostanjem. O povijesti dokolice i potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih (2005., 2014.), Pronađeno blagostanje. Svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih (2010., 2014.) i Danas kada postajem pionir. Djetinjstvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma (2015.) te urednik i suautor nekoliko zbornika, među kojima su i Stvaranje socijalističkoga čovjeka. Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma (2017.) te Mikrosocijalizam. Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih (2023.)
"Autor je uspio "oživjeti" i čitateljima približiti suhoparan, a ponekad i teško čitljiv jezik dokumenata nastalih u kasnom socijalizmu. Otvorio je novu, dosad uzgred obrađivanu temu, a rezultati do kojih je došao u istraživanju doprinose jasnijem uvidu u povijest jugoslavenskog i hrvatskog društva. Štoviše, knjiga može biti zanimljiva ne samo povjesničarima i zaljubljenicima u povijest, već i mladima koji se danas bave različitim oblicima aktivizma", smatra Ivana Dobrivojević Tomić (Institut za suvremenu povijest, Beograd), dok Tanja Petrović (ZRC Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, Ljubljana) kaže:
"Knjiga na suveren, produbljen i zanimljiv način pristupa fenomenu mjesnih zajednica kao lokusu samoupravljanja i izravne demokracije. Jedna od njezinih velikih kvaliteta mozaična je pokrivenost čitavog jugoslavenskog prostora – primjeri dolaze iz različitih gradova i sela te iz svih jugoslavenskih republika, što je danas, nažalost, sve rjeđi pristup. Knjiga je relevantna zbog svojih teorijskih i analitičkih uvida, obilja arhivskog materijala koji donosi, ali i zbog aktualnosti samih koncepata i problema koji su u središtu analize – izravne demokracije, aktivizma, moći djelovanja, solidarnosti, odnosa između plaćenog i neplaćenog rada, odnosa između rada i slobodnog vremena".
O knjizi će govoriti Karlo Držaić, Saša Vejzagić i autor Igor Duda.
Karlo Držaić magistar je povijesti, komparativne književnosti i antropologije, a trenutno doktorand na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Primarne teme istraživanja kojima se bavi su povijest i ideologija socijalističkog pokreta te teorija historiografije.
Saša Vejzagić diplomirao je povijest na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli i Srednjoeuropskom sveučilištu (CEU) u Budimpešti, dok je doktorski studiji završio na Europskom sveučilišnom institutu (EUI) u Firenci. U središtu njegovog znanstvenog rada su ekonomska, poslovna, politička, radnička i društvena povijest 20. stoljeća s naglaskom na jugoslavenski socijalizam.