Napredne kamere s tehnologijom prepoznavanja lica korištene su prilikom Beyoncéina koncerta u Cardiffu, s namjerom lova na pedofile i teroriste, a iako zvuči kao scenarij kakvog znanstveno-fantastičnog filma, Alun Michael, iz policije Južnog Walesa, izjavio je kako je ta vrsta potrage postala uobičajena nakon bombaškog napada u Manchester Areni 2017. godine, prenosi BBC.
Dodao je kako je tehnologija baš ciljano korištena protiv pedofila, baš na koncertu Beyoncé, jer su ga pohodile mlade djevojke u velikom broju. - Upotreba te tehnologije stoga nam je bila potpuno razumna, rekao je Michael.
Brisanje nakon 30 dana
On je bio jedan od četvorice policijskih i kriminalističkih povjerenika Walesa koji su jučer svjedočili u Westminsteru, u sklopu istrage o mehanizmima koje koriste prilikom zaustavljanja kriminala i napada. Kad je o tehnologiji riječ, spomenuta kamera za prepoznavanje lica uživo snima lica posjetitelja, i u realnom vremenu ih uspoređuje s različitim policijskim listama terorista, pedofila i ostalih prijestupnika. Snimke s koncerata, navodno se, čuvaju do 31 dan, nakon čega se brišu.
Iako se o toj akciji policije pisalo još u svibnju, kada je poznata pjevačica nastupala u Walesu, tema je sada postala aktualna jer su je masovno kritizirale različite udruge za ljudska prava.
Katy Watts, odvjetnica grupe za ljudska prava Liberty, tako tvrdi da tehnologija "učvršćuje obrasce diskriminacije u policiji" i "narušava" privatnost tisuća ljudi. Doduše, policijski povjerenik Michael rekao je kako ne vjeruje da je tehnologija problem.
- Bilo je mnogo nesporazuma. Mislilo se da se fotografije čuvaju nakon što se osoba uslika, ali jedine koje zapravo zadržavamo i pohranjujemo one su na kojima su osobe koje tražimo - branio se Michael, dodajući kako kamere nisu te koje "uhićuju ljude", već policijski službenici na temelju fotografija idu u provjeru dojave.
Kamere za prepoznavanje lica na koncertu Beyoncé korištene su tako da bi "podržale policijske zadaće prilikom identifikacije traženih osoba te kako bi podržali provođenje zakona i osigurali zaštitu djece i ranjivih osoba". Dodatno, tvrde kako je "upravljanje danom tehnologijom itekako bitno".
Prometne kamere
- Pri implementaciji prepoznavanja lica uživo, unaprijed sam obaviješten i rečeno mi je tko je na popisu za praćenje. To je operativna odluka koju mogu, uživo, pregledati i provjeriti - rekao je Michael i istaknuo kako je koncert Beyoncé, 17. svibnja, ogledni primjer kako to funkcionira u praksi.
Što se tiče policije, objasnili su da se ničiji biometrijski podaci neće pohranjivati ako nisu na popisu za nadzor, već se odmah brišu. Ta tehnologija korištena je, primjerice, na krunidbi kralja Charlesa, gdje su aktivisti za ljudska prava također izrazili sličnu zabrinutost. Prema navodima The Guardiana koji je razgovarao s Daraghom Murrayem, višim predavačem prava na Sveučilištu Queen Mary u Londonu, rekao je kako mu je "vrlo teško povjerovati da bi to moglo biti korisno na koncertu ili na ragbi utakmici".
- S obzirom na značajno miješanje u ljudska prava, mislim kako je na policiji da pruži zaista uvjerljiv argument zašto je ta tehnologija potrebna - dodaje Murray.
U povodu tog slučaja koji je podijelio britansku javnost i zabrinuo organizatore koncerata te glazbenike diljem svijeta, kontaktirali smo Marka Rakara, komunikacijskog stručnjaka.
- Prije sedam do osam godina vodio sam jedno predavanje o sigurnosnim kamerama, koje bilježe čak 60 slika u sekundi, što znači da su već dulje vrijeme takvi uređaji u širokoj upotrebi - tvrdi Rakar. Nadalje, istaknuo je kako i sam Zagreb ima tisuće prometnih kamera rasprostranjene diljem grada, što onemogućuje "vožnju gradom a da ne snime vaše lice ili shvate putanju vašeg vozila". Objasnio je kako je problematično jedino to što "netko pamti naša kretanja", no tvrdi da je to implementirano u našem društvu i infrastrukturi gradova te brojnih manifestacija već neko vrijeme.
- Svaki prekomjerni nadzor i određena doza sigurnosti smanjuje i dozu slobode. Opća uredba o zaštiti podataka, poznatija kao GDPR, tu je da članove društva ranije upozori kako su pod nadzorom kamera i da prikupljaju njihove podatke. Građani su već upoznati s činjenicom da se snimaju sva javna okupljanja, poput prosvjeda, ali i utakmica, te se bilježe lica i vodi određena evidencija - rekao je Rakar. Također, usporedio je, prema mnogim mišljenjima, upitnu tehnologiju iz Velike Britanije s ulaskom na jarunski INmusic.
- Ne možete ni na INmusic bez karte koja glasi na vaše ime i prezime. Također, na brojnim vas događajima traže osobnu iskaznicu. Ovaj slučaj iz Walesa, s koncerta Beyoncé, samo je iznimno brz i vrlo učinkovit način traženja osobne dokumentacije - zaključio je.
Bivši kriminalist i stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila ističe kako londonske ulice imaju preko milijun kamera, a tijekom posjeta Velikoj Britaniji, imao je prilike provesti vrijeme sa službenicima Scotland Yarda.
- Oni su tada, prije skoro 15 godina, imali tehnologiju koja je mogla preko rijeke Temze identificirati skitnicu koji je spavao na klupi. Mogli su saznati sve o skitnici, od imena i prezimena, do fotografije i ostalih podataka. Govorimo o rijeci Temzi, koja je u Londonu široka 200 do 250 metara - naglasio je Cvrtila.
Nastavio je o Londonu i načinu kako su koncipirani njihov javni prostor i nadzorne kamere.
- Određene četvrti i kvartovi pod nadzorom su kamera, a vijeća građana, stanovnika tih četvrti, nadziralo je te kamere i vodilo računa da se kamere ne zloupotrebljavaju - prepričao je situaciju u Londonu. Cvrtila ističe kako je takvo nešto itekako potrebno u mnogim većim gradovima, a naglašava kako podržava metodu nadzora kakvu smo imali prilike vidjeti u Walesu, odnosno, na koncertu Beyoncé.
- U redu je što se lica neevidentiranih osoba brišu 31 dan nakon što su snimljena, jer moraju postojati određeni dokazi ako se na koncertu dogodi neki incident. Doduše, bio bih najsretniji da se sustav koji bi nadzirao ne iskorištava i zloupotrebljava. Sustav nadzora poput "Velikog brata" ne dolazi u obzir - objasnio je svoje stajalište.
Koncert Ariane Grande
Isto kao i Rakar, Cvrtila navodi GDPR kao jednu od važnih stavki u provođenju nadzora i sigurnosti na javnim mjestima, a ističe kako itekako podržava nadzorne kamere, no samo ako je u javnosti "jasno navedeno da se provodi snimanje, jer na kraju krajeva, ne žele svi biti snimljeni kako obavljaju svoje privatne stvari i vode svoje živote".
Podsjetimo, događaj koji je zaslužan za pooštravanje kontrole i nadzora tijekom koncerata je eksplozija netom nakon završetka koncerta američke pjevačice Ariane Grande u Manchesteru, gdje su smrtno stradale 22 osobe, a 59 ih je ozlijeđeno. Koncertu je svjedočilo čak 14 tisuća ljudi, a manchesterska policija napad je proglasila samoubilačkim, te istaknula kako se radi o najsmrtonosnijem napadu u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon bombaških napada u Londonu u srpnju 2005. To je bio ujedno i prvi teroristički napad na tlu Manchestera.