Potrošači vole proizvode s obećavajućim, znanstvenim tvrdnjama, a toga su svjesni i proizvođači i marketingaši zbog čega su trgovine danas poplavljene proizvodima koji obećavaju svakojake neutvrđene idiotarije - sokovi koji su dobri za zdravlje probave, kreme za lice s probioticima, tretmani za detoksikaciju ili pak dodaci prehrani koji obećavaju balans hormona.
Prema istraživanju Timothy Caulfielda, znanstvenika sa Sveučilišta u Alberti, sve je uobičajenije da se za prodaju proizvoda koriste efektne riječi koje zvuče znanstveno, ali zapravo ne predstavljaju ništa, a kako potrošači obično ne mogu i ne znaju istinite tvrdnje razlikovati od lažnih, stvar očito toliko dobro pali da su znanstvenici sada za to skovali i poseban pojam.
Na engleskom je to "scienceploitation" odnosno "znanstveno baljezganje" za kojeg Caulfield tvrdi kako predstavlja postupak u kojemu poznati brendovi iz znanstvenog svijeta posuđuju pojmove kako bi svojim proizvodima pridali svojstva koja oni uopće nemaju, a to se u međuvremenu s trgovine proširilo i drugdje pa se sada znanstvenim baljezganjem redovito služe i na društvenim mrežama, a posebno je ono privlačno takozvanim influencerima.
Već neke prijašnje studije, piše New York Times, dokazale su kako su ljudi koji vjeruju znanosti obično skloniji širiti lažne tvrdnje bazirane na znanstvenim pojmovima od onih koje te pojmove ne sadrže, a zbog raširenosti te pojave, američka je Federalna trgovinska komisija revidirala smjernice pa tako kompanije sada svoje znanstvene tvrdnje moraju dokazivati kroz kliničke pokuse, no malo je vjerojatno da će se to u praksi i kontrolirati jer je i proizvoda i brendova puno previše.
Evo i nekih sastojaka koji se najčešće spominju na pakiranjima proizvoda, a koji uglavnom nemaju znanstveno dokazano djelovanje.
Najčešći je kolagen za kojeg su neke manje studije doista dokazale njegovo uzimanje utječe na smanjenje znakova starenja, no riječ je uglavnom o studijama iz kojih stoje kompanije koje i prodaju proizvode s kolagenom.
Tu je potom magnezij - iako se zna da nedostatak magnezija u organizmu utječe na probleme sa spavanjem, dokazi da njegovo uzimanje poboljšava san su vrlo tanki, a većina ljudi ionako uzima dovoljne količine magnezija kroz hranu pa ga nije potrebno još i dodatno unositi.
Česta su pozivanja i na vitamin B6 koji je bitan za imuno sustav, no studije su pokazale kako ga prosječan čovjek uzima dovoljno kroz hranu i da načelno nema potrebe za dodacima koji ga sadrže.
Melatonin je hormon kojeg proizvodi naš mozak i koji nam pomaže da zaspemo, a uzimanje melatonina kao dodatka vara naš organizam da misli da je noć i tako na navodno pomaže utonuti u san. No, stručnjaci upozoravaju da on dugoročno ne rješava naše probleme sa snom koje obično uzrokuje neka vrsta anksioznosti pa se ne savjetuje njegovo uzimanje bez razgovora s liječnikom.
Proizvodi se često reklamiraju i uz pomoć vitamina D, no studije su pokazale kako uzimanje vitamina D bez kalcija nema efekta na gustoću kostiju.