Marijana Marinović
liječnik s glazbenom karijerom

Duke Bojadžiev: Uspjeh na dva kontinenta

Makedonski glazbenik i liječnik bez dana staža u struci otkriva kako je u svom studiju na Manhattanu skladao glazbu za film 'Ustav RH' koju je izveo i na koncertu u Washingtonu

Makedonski glazbenik Duke Bojadžiev (44), koji se hrvatskoj publici predstavio kao autor glazbe u filmu Rajka Grlića "Ustav Republike Hrvatske", 16. studenoga je zajedno s klarinetistom Ismailom Lumanovskim održao koncert u The United State Institute for Peace u Washingtonu. Dok sjedimo u njegovu studiju na osmom katu zgrade na Manhattanu, s koje pogled puca na rijeku Hudson i New Jersey, Duke nam otkriva je otkrio kako je na ovom koncertu izveo repertoar iz svog bogatog filmskog opusa. Naime, glazbeniku iz Skoplja Amerika je već 17 godina druga domovina te je radio na više od deset filmova i surađivao sa slavnim redateljima kao što su Jonathan Demme i Ben Stiller. No i dalje ga najviše veseli rad s redateljima iz naše regije pa je prije više od deset godina skladao glazbu i za film "Pakao" bosanskohercegovačkog redatelja Danisa Tanovića. Posebna mu je čast, kaže, bila raditi s Rajkom Grlićem, pa je tako prije točno godinu dana preletio Atlantik i došao u Zagreb kako bi se dogovorili o glazbi za film.

- S Rajkom sam "kliknuo" na prvu. Proveli smo tjedan dana u zagrebačkom studiju, a potom sam nastavio komponirati u svom studiju na Manhattanu - kaže Duke Bojadžiev kojem se zahvaljujući "Ustavu RH" ostvarila i velika želja - surađivao je s glazbenom divom Josipom Lisac. Naime, upravo je ona u filmu otpjevala pjesmu "Riječ koja nas je uvrijedila" koju je Duke skladao na stihove pjesnikinje Vesne Parun.

Gaže po Skoplju

Glazbeni talent Duke je naslijedio od svog oca Todora Bojadžieva, vrsnog ginekologa, koji je napisao nekoliko kompozicija za orkestar te popularnu glazbu. Kao trogodišnji dječak slušao je tatu kako svira na klaviru te ga počeo imitirati i "skidati" netom odslušanu melodiju. Kada je napunio sedam godina, otac Todor i majka Mara, povjesničarka umjetnosti, upisali su ga na klavir u glazbenu školu, no Duke je ondje izdržao samo godinu dana jer je volio svirati svoje melodije i improvizirati.

S Marijem Petrekovićem početkom ove godine u svom studiju, gdej su snimili pjesmu

- Nikad se nisam mogao uklopiti u okvire. Počeo sam s deset godina snimati svoje kompozicije, u srednjoj biokemijskoj školi imao sam nekoliko bendova, s kojima sam imao gaže po Skoplju, a najteže je bilo kada sam upisao fakultet: danju sam bio student medicine, a noću glazbenik - priča skladatelj koji je nakon diplome namjeravao preuzeti ordinaciju svog oca, no ljubav prema glazbi je prevagnula. Duke nam otkriva kako je u mladosti obožavao skladbe Vangelisa i Ennija Morriconea, a volio je i glazbu grupa Ekatarina Velika, Leb i sol te pjesme Olivera Mandića, Ramba Amadeusa i Dine Dvornika. Na petoj godini fakulteta shvatio je da mu je glazba suđena i da će joj posvetiti život. Već je tada kod kuće imao potpuno opremljen studio u kojem je komponirao, snimao i miksao skladbe. Roditelji su ga podržali, iako su se bojali neizvjesne sudbine profesionalnih glazbenika, no Duke nije odustajao od svojih snova: nakon diplome na Medicinskom fakultetu upisao je Berklee College of Music u Bostonu. U odluci da školovanje nastavi u Americi pomogla mu je stipendija makedonskog ministarstva kulture. Dok je prikupljao dokumente za američku vizu, ohrabrio se pokucati na vrata Esmi Redžepovoj, kraljici romske glazbe, te joj ponuditi suradnju.

- Nadao sam se da će joj se bar jedna skladba svidjeti, s obzirom na to da su bile malo neobične, s jako modernim trip-hop zvukom, a Esma me samo upitala bih li joj napravio cijeli album. I tako smo snimili "Esmin san", koji je nakon mog odlaska u Ameriku objavila Makedonska radiotelevizija - govori Duke, koji je u Boston došao 1999. i otad se šali da je 19 godina živio kao Jugoslaven, potom sedam godina kao Makedonac, a posljednjih 17 kao Amerikanac. Kako je život u Bostonu vrlo skup, tijekom studija Duke je studente podučavao produkciji, privatno je držao satove klavira, a često je i nastupao po klubovima. Studij je završio u rekordnom roku, nakon dvije i pol godine, a potom se odlučio preseliti u New York.

Lani u studenom u Zagrebu u društvu montažera Andrije Zafranovića, producenta Dejana Miloševskog i redatelja Rajka Grlića

- Stigao sam 2001., u najgore vrijeme, nakon terorističkog napada. Posla nije bilo i nakon višemjesečne potrage uspio sam se zaposliti kao skladatelj i glazbeni tehničar u jednom studiju koji je radio glazbu za reklame. Vlasnik tog studija Mark Saunders bio je producent benda The Cure te pjevačice Neneh Cherry i bivšeg frontmena grupe Talking Heads Davida Byrnea. S njim sam surađivao na jednom albumu i u tih godinu dana naučio sam više nego na oba fakulteta. Ubrzo sam se osamostalio i počeo dobivati narudžbe za glazbu u TV reklamama za Mercedes, L’Oreal, Lancome, Peugeot... - kaže Duke Bojadžiev koji je paralelno svirao klavir, komponirao i bio glazbeni direktor avangardne kazališne trupe The Citizens Band, a surađivao je i s francuskim bendom Telepopmusik.

U New Yorku je 2002. surađivao s Davidom Byrneom, frontmenom Talking Headsa

Otac i suprug

Prekretnica se dogodila 2005. kada je komponirao dio glazbe za film "Pakao" Danisa Tanovića i tako je počela njegova karijera filmskog skladatelja. Nakon toga je 2007. napisao dio glazbe za film "Sjenke" makedonskog redatelja Milče Mančevskog, a iste je godine radio i na američkom filmu "Desetka" s Winonom Ryder i Jessicom Albom. Prije tri godine surađivao je s Benom Stillerom na njegovu "Tajnom životu Waltera Mittyja" te s Jonathanom Demmeom na filmu "A Master Builder".

Linker
23. travanj 2024 06:56