Boris Pavlin Zagreb
Fotograf Matej Dokic 190218
Matej Dokić
Boris Pavlin Zagreb
Fotograf Matej Dokic 190218
Matej Dokić

boris pavlin

Omiljeni domaći dizajner: 'Još ima onih koje se trude izgledati poput loših klonova žena nogometaša'

Već godinama izbjegava modna događanja i svoje kolekcije predstavlja isključivo maštovitim kampanjama, ali to nije jedino po čemu se Boris Pavlin ističe na hrvatskoj modnoj sceni. Naime, njegove po mjeri rađene kreacije s vrlo pedantnim detaljima postale su sinonim hrvatske visoke mode, a u njegov zagrebački salon Hrvatice već 14 godina dolaze po jedinstvene kreacije koje će moći nositi još dugi niz godina.

Novom kampanjom zagrebački dizajner Boris Pavlin predstavio je svoju novu kolekciju Umbra u kojoj dominiraju haljine od svile čiji su detalji pedantno napravljeni od perlica, svilenih latica i perca. Tim povodom razgovarali smo s jednim od najpoznatijih dizajnera na domaćoj sceni koji nam je, između ostalog, otkrio kako odabrati savršenu vjenčanicu, što misli o stilu Hrvatica te izdvojio pet komada za koje smatra da svaka žena mora imati u ormaru.

Umbra je vaša nova kolekcija za proljeće/ljeto 2019. Koliko dugo ste radili na njoj?

- Skice za Umbru su nastajale kroz zimu 2018. godine, a prva haljina iz kolekcije je završena već u lipnju. Trenutačno završavamo nekoliko posljednjih komada, a paralelno radim na skicama za sljedeću kolekciju. Preferiram prirodniji prelazak iz jedne kolekcije u drugu, tako da se proces od ideje do izrade proteže kroz cijelu godinu i često prelazi iz jedne kolekcije u drugu.

Biste li mogli izdvojiti najdražu kreaciju iz nove kolekcije?

- To bi vjerojatno bila pencil skirt haljina od čipkanih ljusaka s vrlo jednostavnim izvezenim topom u boji lavande. Na neki način, zbog svoje izrazite trodimenzionalnosti u interakciji s prostorom, ona najviše prezentira ideju teksturalnosti i taktilnosti Umbre.

Franjo Matković

S kojim materijalima najviše volite raditi i koliko je potrebno za izradu jedne takve, bogate kreacije?

- Baza je zapravo uvijek svila u nekoj iteraciji. Ona ovisno o tkanju čini svojevrsni okvir ili siluetu koja se postepeno ručno nadograđuje. Sama količina utrošenog vremena uvelike ovisi o kompleksnosti komada i finalizaciji kreativnog procesa. Ponekad se sve poklopi i haljina bude završena kroz dva-tri tjedna, a ponekad zna provesti mjesece na krojačkoj lutki čekajući da budem zadovoljan s finaliziranjem detalja. Ponekad, ali doduše rijetko, cijeli se koncept odbacuje i počinje se iz početka. Sam proces nekad više liči radu na nekoj skulpturi nego na odjevnom predmetu.

Poznati ste kao jedan od rijetkih stručnjaka za visoku modu u Hrvatskoj. Je li bilo teško pronaći i zadržati klijentice u vremenu kada dominira high street?

- Zapravo i ne. High street nikad nije bio konkurencija kvalitetnoj ili po mjeri izrađenoj odjeći. To je svijet koji živi od nekontroliranog konzumerizma i konstantne želje za reinvencijom samih sebe i kao takav stvara vrlo nezdrav krug ovisnosti. Ormar napunite bezvrijednim krpama koje onda stalno imate potrebu mijenjati novim bezvrijednim krpama. Pritom stvarajući hrpu smeća i potičući neregulirano izrabljivanje rada (vrlo često djece) u zemljama trećeg svijeta, iz kojih dolazi sva ta super jeftina proizvodnja. I sve to u besmislenom pokušaju da se konstantno predstavljate kao jako osviještena i in the moment osoba. Apsurdnost situacije je uistinu na razini Camusa. Naše klijentice uglavnom razmišljaju o komadima odjeće kao dugoročnim investicijama. Da, platit će više, ali dobit će komad savršeno izmodeliran po njihovom tijelu kojeg će moći nositi dugi niz godina.

Na modnoj sceni u Hrvatskoj ste već 14 godina. Što vas najviše smeta, s kojim izazovima ste se susreli i što biste izdvojili kao pozitivnu stranu rada u Hrvatskoj?

- Ono što me podjednako rastužuje i smeta je potpuno odumiranje nekad izrazito snažne tekstilne industrije u Hrvatskoj u proteklih 25 godina. Iz zemlje proizvodnje pretvorili smo se u zemlju uvoza, prvenstveno zbog izrazito lošeg menadžerskog kadra koji je tko zna kako završio upravljajući nekad relevantnim tekstilnim pogonima. Izazov je svakako poznata hrvatska birokracija koja se na svakom koraku trudi biti što susretljivija i olakšati vaše poslovanje da bi ste se zapravo bavili vašim poslom, a ne formularima i potvrdama u triplikatu. Ipak, pozitivna strana je potpuna kreativna autonomija koju imam ovdje. Nakon milanskog stažiranja u studijima u kojima ste samo jedan od stotina kotačića čiji glas zapravo nije bitan i vrlo krvoločnog i kompetitivnog napredovanja unutar te mašinerije, jednostavno sam želio biti svoj i raditi ono što ja želim, tempom kojim želim - što ovdje i mogu.

Koji dizajneri trenutačno vladaju svjetskom modnom scenom?

- Svjetska modna scena nije nešto čime se odveć zamaram jer ona danas nije odraz kreativnosti već politikanstva među modnim konglomeratima i urednicima/influencerima, zbog čega moda progresivno postaje sve lošija. Nažalost, davno su prošla vremena kad je moda bila poligon uistinu kreativnih genijalaca kao što su Schiaparelli, Balenciaga, YSL, Mugler, McQueen. Danas su dizajneri poput starleta u reality showu. Kupuju se i prodaju isključivo da bi se povećala lukrativnost brandova bez obzira na kreativnu kompatibilnost ili nedostatak iste. Rezultat toga je da luksuzni modni brandovi u 2019. imaju puno manje težine i kredibiliteta od svojih originala te često funkcioniraju po inerciji, a ne kreativnoj viziji.

Zovu vas i neokrunjenim kraljem vjenčanica: što je najvažnije kod odabira vjenčanice ili haljine za posebnu prigodu?

- Nikada se nemojte zaljubiti u haljinu koju niste probali, pravilo je koje vrijedi za svaki odjevni komad. Ne postoji univerzalna građa tijela, baš kao što ne postoje univerzalni krojevi koji svima stoje. Odvojite dovoljno vremena da pronađete siluetu koja vam odgovara i nemojte se libiti isprobati stvari koje nikad niste. Možete se ugodno iznenaditi baš neočekivanim izborom.

Koja je najskuplja kreacija koju ste kreirali?

- Najskuplja je zasigurno haljina od ručno izrađene Lepoglavske čipke koja je u potpunosti čipkarena tradicijskim metodama za potrebe njihova muzeja. Na nešto tako uopće ne možete staviti cijenu.

Edita Misirić nosila je haljinu od lepoglavske čipke na reviji 2010., danas je ona izložena u Ekomuzeju lepoglavske čipke
Foto: Maja Jurović

Možete li izdvojiti pet komada koje bi svatko trebao imati i oko kojih se može graditi dobar stil?

- Teško je tako generalizirati. Postoje takozvani staple komadi koji bi uistinu trebali biti u garderobi bez obzira na sezonske trendove, no i njihov kroj prvenstveno ovisi o individualnoj građi. Ono što im je zajedničko je da bi naglasak uvijek trebao biti na kvaliteti materijala i izrade. Ipak, uvijek mogu predložiti dobru bijelu košulju, kraći pleteni kardigan u neutralnoj boji, mala tamnomodra ili crna haljina, zanimljiva, ali ne preagresivna torba srednje veličine i par odličnih salonki.

Mislite li da previše "patimo" za novim, odnosno previše trošimo na novu odjeću umjesto da kupujemo komade koji se mogu nositi duže?

- Nažalost, da. Model fast food mode koju diktiraju high street dućani je izrazito ekološki štetan i kao takav neodrživ. Tekstilna se industrija danas razvila u jednu od najprljavijih svjetskih industrijskih grana s udjelom od preko pet posto totalnog globalnog zagađenja. Trend kupovanja jeftine sezonske odjeće, koja jednostavno nema kvalitetu potrebnu za ostanak u ormaru, poguban je za naš planet. Hrvatska spada u tranzicijske države koje su i najveći potrošači fast fashiona, potpuno nesvjesna štete koju ona čini.

Što biste rekli kako se Hrvatice odijevaju – čini li vam se da smo svi "kopije" ili ima originalnosti?

- Hrvatice pokazuju zapanjujuću dozu stilske individualnosti s obzirom na sveprisutno Instagram štancanje. I kod nas postoji solidan dio populacije koji izgleda ili se trudi izgledati poput loših klonova žena nogometaša. No, u globalu vjerujem da još uvijek postoji dovoljan broj individualki kako ne bismo postali nacija ovce Dolly.

Na koji odjevni komad ste vi posebno slabi?

- Tenisice. Stalno sam u njima, uopće nemam klasične cipele.

Boris Pavlin Zagreb
Fotograf Matej Dokic 190218
Matej Dokić