Traper ili denim jedan je od onih komada koji je uvijek aktualan i moderan.
Svatko od nas u ormaru ima barem jedan par traperica, ako ne i više drugih komada tog popularnog materijala, a u Hrvatskoj svaka druga osoba kupila svoje traperice u Europi 92! Zahvaljujući 30 godina najvećih i najboljih jeans brandova u Hrvatskoj, traper je u današnje vrijeme jedan od najprodavanijih odjevnih artikala, a njegova prisutnost nevezana je uz trendove. Prisutan je uvijek prvenstveno jer se radi o zahvalnom materijalu koji se lako održava, a ujedno je i prilagodljiv različitim tipovima građe i svakodnevnim obavezama.
Ali, kako je traper uopće postao nešto bez čega više ne možemo zamisliti modni svijet, pa tako i naše svakodnevne kombinacije?
Njegova povijest seže iz 19. stoljeća u Americi, kada su najveći dio njezina stanovništva bili radnici u potrazi za zlatom, a teški radni uvjeti zahtijevali su i čvrstu radnu odjeću. Do sredine 19. stoljeća, čvrsti keper od denima koristio se kao pouzdana tkanina za izradu radničke odjeće. Od nje su se izrađivali kombinezoni: predimenzionirani odjevni predmeti koji su se nosili preko svakodnevne odjeće, a koji su imali džepove sprijeda i sa strane na kukovima. Sredinom desetljeća jedan od najuspješnijih poduzetnika na području trgovine tekstilom bio je Levi Strauss.
Držao je trgovinu mješovitim odjevnim predmetima i na veliko je prodavao posteljinu, donje rublje, kabanice, ovratnike i manšete za rukave obiteljima koje su se doseljavale na novi teritorij. U to se vrijeme za hlače koristila posebna vrsta platna, koje je bilo nešto lakše od onoga koje se koristilo za prekrivanje kola i kočija, a koja nije bila dovoljno izdrživa za potrebe života tadašnjih rudara. Kako se njihova odjeća lako derala i uništavala, Levi Strauss nastojao je pronaći materijal i oblik kojim bi izašao u susret potrebama rudara, točnije kopača zlata.
Na temelju materijala koje je naručio iz Europe za izradu šatora, Strauss je napravio hlače koje su mogle podnijeti opterećenje posla u rudniku. Materijal od kojega su bile napravljene nije žuljao, bilo ga je teško poderati, a grubi keper od kojega je bio tkan još uvijek je bio dovoljno lagan da spriječi pretjerano znojenje. Tako je denim u popularnosti prestigao sve ostale materijale koji su se koristili za izradu radne uniforme, a tako su ujedno nastale i prve traperice koje i danas popularno zovemo levisice. 1872. godine došlo je do još jednog napretka u evoluciji modernih traperica. Jacob Davis, inače krojač, došao je na ideju koja će Levisove traperice izdvojiti od svih ostalih.
Davis je predložio da se bakrene zakovice stave na područja džepova i zatvarača, kako bi ih spriječio od deranja, no nije imao 68 dolara kako bi patentirao svoj izum. Godinu dana kasnije, u partnerstvu sa Straussom dobio je Patent 139,121 za svoj kombinezon u visini struka od plavog denima sa zakovicama i klasik je stvoren.
Filmska industrija u to vrijeme također je popularizirala traperice, a u drugoj polovici 19. stoljeća proizvodnja traperica nastavila je rasti. Popularnost denima dobila je sasvim novu dimenziju zahvaljujući filmskoj industriji kada su postali popularni vesterni i likovi kauboja, koji su gledateljima nudili romantizirane i akcijom nabijene priče o rađanju nacije i divljem zapadu.
Drugi svjetski rat nakratko će prekinuti američki zaigrani odnos s denimom, vrativši ga ponovno u funkciju radne odjeće, no ovoga puta za žene, a kasnije je Hollywood ponovno odigrao veliku ulogu. Filmovi kao što su Divljak (The Wild One, 1953) i Buntovnik bez razloga (Rebel Without a Cause, 1955 ) svojom su senzualnom formom koja je pratila liniju tijela naelektrizirali maštu mladeži, zbog čega je roditeljima bio mrzak. Naime, kako bi što više slijedio liniju tijela, traperice su se odijevale na specifičan način. Da bi ih se zakopčalo, bilo je potrebno uvući trbuh i zadržati dah, najčešće u ležećem položaju, a zatim se ulazilo u kadu punu vode kako bi se skupile i pratile liniju tijela.
Traper se ubrzo iz ulične kulture američke mladeži preselio na naslovnice albume rock glazbenika, a predstavljao je bijes protiv društvenog poretka. Tijekom 70-ih blue jeans mogle su se vidjeti svugdje: na rock-zvijezdama i celebrityjima, a u isto su ga vrijeme i dizajneri počeli shvaćati kao tkaninu vrijednu visoke mode. Dvoje ljudi koji su najviše utjecali na razvoj denima u 70-ima bili su Gloria Vanderbilt i Calvin Klein. Calvin Klein u svojim je dizajnerskim trapericama naglašavao seksepil onih koji su ih nosili. No, erotizacija se nije odnosila samo na dizajn, nego i na marketing. U kontroverznoj reklamnoj kampanji iz 1980. 15-godišnja Brooke Shields izgovorila je „Ništa ne dolazi između mene i mojih Calvinica“. Reklama je izazvala skandal, a prodaja traperica premašila je sva očekivanja. 1982. godine Karl Lagerfeld dizajnirao je odijelo od denima za Chanel, a čak je i Yves Saint Laurent bio impresioniran fenomenom jeansa.
Punk-pokret koji je počeo u New Yorku s Ramonesima tijekom 1970-ih redefinirao je modne trendove u Londonu. Poderane traperice postale su dio mladenačke kulture, jednako kao i crne majice kratkih rukava i par Conversica (starki), koje bi se nosile na rock koncertima. Svi vole traper i brojni svjetski dizajneri svoju inspiraciju pronalaze u jeans komadima. Tako su Stella McCartney, Valentino, Dries Van Noten, Chanel, Dior, Versace i Chloe samo neka od zvučnih modnih imena koja su koristila traper u svojim kolekcijama. A posljednjih 30 godina najvećih i najboljih jeans brandova u Hrvatskoj možete pronaći u Europi 92.
Traper je i danas svuda oko nas, a kombinira se na sve moguće načine. Sportski lookovi s majicama, duksama i tenisicama, elegantne kombinacije s klasičnom bijelom košuljom i visokim potpeticama.
Traper je svojevrsna uniforma svih generacija, a brendovi poput Levi'sa, Lee, Wrangler, Mustang, LTB pa sve do Scotch & Soda, AD twenty te ostalih imena modnog svijeta: Salsa Jeans, Broadway, Redskins i Petrol Jeans suvereno vladaju jeans modnom scenom i ponudom.
Istraživanja pokazuju kako je svaka druga odrasla osoba u Hrvatskoj svoje traperice kupila u Europi 92, a vjerujemo kako će se ovako pozitivan trend nastaviti i u budućnosti!