Unatoč vrlo dobro poznatim informacijama o važnosti vitamina D, širom svijeta prevladavaju očigledni nedostaci i neadekvatne koncentracije vitamina D u krvi. Nedostatak je naročito prisutan kod adolescenata i mladih koji se nekvalitetno hrane i konzumiraju brzu hranu, kod osoba tamnije puti, u pretilih te u osoba koje se nedovoljno izlažu sunčevoj svjetlosti ili koriste kreme sa visokim zaštitnim faktorom te općenito u populaciji koja živi udaljeno od ekvatora.
Kako bi se osigurala odgovarajuća razina vitamina D tijekom djetinjstva i adolescencije, potrebne su učinkovite preventivne strategije. Pri kreiranju preporuka svakako treba uzeti u obzir okolišne karakteristike kao što su zemljopisni okvir, godišnje doba, razina onečišćenja, ali i karakteristike kože, prehrambene navike i tjelesnu masu pojedinca. Cilj ovakvih strategija je osiguravanje optimalnog zdravlja tijekom djetinjstva i adolescencije te sprečavanje zdravstvenih komplikacija u odrasloj životnoj dobi.
Iako se vitamin D često razmatra kroz prizmu izgradnje i očuvanja koštane mase - zajedno s drugim biološkim čimbenicima – novija znanstvena istraživanja ukazuju kako je vitamin D mnogo svestraniji nutrijent koji osigurava niz zdravstvenih blagodati. Vitamin D bitan je za zdrav imunosni sustav, zdravlje srca i krvnih žila, održavanje normalnog krvnog tlaka, kognitivne performanse, smanjenu ukupnu smrtnost i zdravo starenje. Djeca i adolescenti posebno su osjetljivi na manjak vitamina D zbog rasta kostiju i stjecanja koštane mase, procesa koji su karakteristični za ove životne faze. Uz to, novi podaci ukazuju na negativne posljedice nedostatne i manjkave razine vitamina D u serumu povezane s drugim bolestima koje nisu povezane s metabolizmom kosti.
Zdrava djeca, adolescenti i mladi odrasli također pokazuju visoku prevalenciju nedostatka i manjka vitamina D, posebno tijekom zime. U adolescenata, koncentracija 25-OH vitamina D (25(OH)D) niža od 50 nmol/L reflektira nedostatak vitamina D, a vrijednosti manje od 75 nmol/L smatraju se nedostatnima; iste vrijednosti vrijede i za odrasle osobe. Kada je riječ o djeci, nedostatnom vrijednošću smatra se koncentracija manja od 50 nmol/L. Loš status vitamina D češće se bilježi u adolescenata nego u djece. Čini se kako adolescenti imaju i veći unos vitamina D te višu razinu 25(OH)D u usporedbi s adolescenticama. A upravo je djevojkama u toj fazi života unos vitamina D i kalcija iznimno bitan. Tijekom djetinjstva i adolescencije povećavaju se koštana masa i koštana gustoća, a maksimalan sadržaj koštane mase (engl. Maximal bone mass content, BMC) ili vršna koštana masa doseže se sredinom trećeg desetljeća života. Postizanje vršne koštane mase posebno je bitno za adolescentice te se adekvatan unos kalcija i vitamina D smatra ključnim u tom procesu. Naime, djevojke koje postignu veće vrijednosti mineralne gustoće kosti do sredine tridesetih godina života imaju manji rizik razvoja osteopenije i osteoporoze kasnije u životu.
Postoji nekoliko izvješća koja detaljno opisuju prevalenciju i čimbenike rizika za nedostatak vitamina D u europskim zemljama. U studiji OPTIFORD, u razdoblju od veljače do ožujka, izmjerene su razine 25(OH)D kod adolescentica iz četiri europske zemlje koje se nalaze između 51 i 60 stupnjeva sjeverne geografske širine. Učestalost teškog nedostatka vitamina D kretala se od 26% do 51%, dok je više od 90% adolescenata imalo nedostatne koncentracije 25(OH)D (<50 nmol/L).
Ti podaci posebno su alarmantni u svjetlu nadolazećih tmurnijih i hladnijih dana kada se zaliha vitamina D nakupljena tijekom ljetnih mjeseci smanjuje. Vitamin D kao moćna antiinfektivna supstanca privlači velik interes od početka pandemije COVID-19. Kada je riječ o adolescentima, ranija istraživanja pokazala su kako postoji potencijal prevencije i ublažavanja virusnih respiratornih infekcija, gripe i upale pluća uslijed primjene vitamina D.
Vitamin D topljiv je u mastima, stvara se u koži pod utjecajem sunčevih zraka, a posjeduje i hormonsku aktivnost što ga čini atipičnim vitaminom. U hrani je vrlo skromno zastupljen, a nalazimo ga najviše u nekoliko namirnica s visokim udjelom masti poput masne ribe, ulja jetre bakalara, žumanjku jajeta te margarinskim namazima obogaćenim vitaminom D. Svi vitamini topljivi u mastima za adekvatnu iskoristivost u tijelu zahtijevaju i odgovarajući unos masti prehranom, a pritom je važno misliti i na kvalitetu masti i preferirati nezasićene masne kiseline koje nalazimo pretežito u ribi i biljnim izvorima poput sjemenki, orašastih plodova i biljnih ulja te margarinskih namaza. Masti su u djetinjstvu i adolescenciji posebno važne i zbog razvoja mozga i kognitivnih sposobnosti, ali i spolnog sazrijevanja i sinteze spolnih hormona. Kvaliteta masti koje konzumiramo utječe na sastav membrana naših stanica što određuje brojne funkcije u tijelu, a poglavito utječe na pojavnost upalnih stanja.
Iako je adolescencija obično vrijeme samovolje i teško je utjecati na navike i preferencije djece i mladih, činjenica da živimo u neobičnim okolnostima zasigurno mijenja stavove i navike i te populacijske skupine. Osiguravanje dovoljnog unosa vitamina D u djece i mladih važno je za imunitet, stvaranje adekvatne mineralne gustoće kosti, ali i prevenciju brojnih bolesti kasnije u životu. Stoga nije naodmet ponoviti kako hrana bogata vitaminom D obuhvaća ribu (tuna, srdele, skuša, bakalar, haringa, losos), rakove i plodove mora, neke vrste gljiva, kvasac, goveđu jetru i žumanjak jajeta, te namirnice koje su dodatno obogaćene vitaminom D poput nekih margarinskih namaza. Uz redovitu tjelesnu aktivnost, uravnoteženu prehranu u boravak u otvorenom, nadoknada vitamina D može biti dobra preventivna strategija u toj dobi.
prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender