Popularna predstava u novom ruhu: Zagrebačka krema na premijeri ‘Zagrepčanke‘

Nastala je prema kultnom romanu Branislava Glumca, jednom od najprodavanijih književnih djela u drugoj polovici 20. stoljeća s nakladom višom od dvjesto tisuća primjeraka, u kazališnoj praizvedbi 1978. u zagrebačkom HNK u glavnim ulogama su zablistali glumci Branka Cvitković i Božidar Orešković, a predstava Zagrepčanka bila je toliko popularna da pet godina nije silazila s repertoara.

Ovaj put kultna dramska predstava Zagrepčanka vraća se kao posveta ranjenom Zagrebu, a novu koncepciju i adaptaciju potpisuju redatelj Dražen Krešić i dramaturg Patrik Gregurec, producenti Lidija Ivanda i Neven Kepeski, te glumačka ekipa Tea Harčević i Nikolina Prkačin, Domagoj Janković i Bernard Tomić, koji predstavu izvode u alternaciji.

Premijerno je izvedena 29. ožujka u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, a za izvedbu se tražila ulaznica više. U publici je bila i legendarna glumica Branka Cvitković koja se prisjetila atmosfere otprije 44 godine, a uzvanici i ansambl su je nagradili - ovacijama.

U publici se okupila društvena elita predvođena autorom romana Branislavom Glumcom, odvjetnicom Jadrankom Sloković, pjevačicom Danijelom Martinović, menadžerom Jakovom Kitarovićem, kreatoricom Leonardom Boban, a podršku kolegama izrazili su i brojni glumci predvođeni Joškom Ševom, Jelenom Veljačom, Markom Torjancem, Anom Maras Harmander, Ivom Mihalić i drugima.

Svevremenska priča

Mnogo se toga promijenilo otkad je publika prvi puta upoznala Marijanu i Vanju, glavne (anti)junake kultne Zagrepčanke. No, premda su se okolnosti u kojima su živjeli i ljubili se Marijana i Vanja potpuno promijenile, njihova priča o strastvenoj, ali nemogućoj ljubavi, opterećenoj klasnim i statusnim razlikama, i danas je svježa, moćna i aktualnija nego ikad.

Branislav Glumac uspio je majstorskom vještinom slaganja slova stvoriti svevremensku priču koja ne poznaje granice - stavljanjem fokusa na osobno i intimno, u maniri velikih majstora, preko pojedinačnog je progovorio o univerzalnom, a specifukum njegova pisma je da u romanu nije upotrebljavao interpunkcijske znakove i velika slova, pa roman svatko čita na svoj nači.

Kroz priču o Marijani, neobuzdanoj djevojci iz višeg sloja, koja svoju obitelj doživljava kao licemjernu zajednicu i životne izazove i uzbuđenja traži na periferiji, u sigurnom i pouzdanom dobrom komadu stare zemlje, ova predstava brutalno razgolićuje protagoniste, te razlaže i nijansira slojeve društvenog života.

Dvije godine nakon razornog potresa predstava Zagrepčanka je, kažu autori, mnogo više od kazališnog događaja, ona je dar i posveta obnovi grada Zagreba, a publika u njoj može uživati na idućim izvedbama: 30. ožujka, 7. i 20. travnja u Maloj dvorani Vatroslav Lisinski.