Nemoguće je ne zapaziti kad naši kolege s HTV-a kreću na teren. Uz obaveznog vozača, tu su još novinar, snimatelj, tonac, a ponekad i majstor rasvjete. Mi na RTL Televiziji na zadatke sve češće šaljemo samo novinara i snimatelja. Uostalom, u našem Informativnom programu radi osamdeset ljudi, na HTV-u ih je otprilike četiri puta više, a rezultat je gotovo isti - kaže Ivan Lovreček s RTL-Televizije.
I doista. Nova TV i RTL sa svojih 80-tak ljudi u Informativnom programu nadmašili su trud tristotinjak HTV-ovaca koji rade u Informativnom programu javne televizije.
Snage na čekanju
Pokazuju to najnoviji podaci o gledanosti središnjih informativnih emisija svih triju televizija, za razdoblje od 1. kolovoza do 16. rujna. Prosječno najgledaniji bio je Dnevnik Nove TV, slijedi ga Dnevnik HTV-a, a treće mjesto pripada RTL-Televiziji.
Što se dogodilo nekad neprikosnovenom 'Dnevniku' javne televizije kojeg je pratilo i do 30 posto gledatelja, a još 2008. godine u prosjeku ga je gledalo oko 20 posto ljudi? Publika se danas može informirati putem raznih medija i ljudi su možda previše zasićeni dnevno-političkim vijestima, ali ostaje činjenica da 'Dnevnik' HTV-a pada, a informativne emisije konkurentskih televizijskih postaja, koje radi znatno manji broj ljudi, rastu. Brojke su više nego jasne.
- Konkretno, jedan 'Dnevnik' RTL-Televizije snima desetak kamera. Imamo jednog realizatora, dva producenta, jednog koordinatora razmjene, dvadesetak novinara, desetak dopisnika, tri urednika, jednog voditelja, a koristimo jedna SNG kola - kaže Lovreček. Slične brojke su i na Novoj TV. Njihov cijeli Informativni program broji pedeset novinara i zaposlene u dopisništvima, te pedeset djelatnika u tehnici. Na Dnevniku je angažirano trideset sedam novinara, četiri dnevna urednika, te po dva voditeljska para. Petero ljudi radi u produkciji, jedanaest u montaži. Imaju dvadeset i pet snimatelja, te jedna reportažna kola.
Svi oni zajedno sveukupno proizvode 75 minuta informativnog programa dnevno: pedeset minuta 'Dnevnika', 'Vijesti' u 17 sati i 'Večernje vijesti'. Tih pedeset ljudi, koliko ih broji cijeli Informativni program Nove TV, ne bi bilo dovoljno da se napravi jedan jedini 'Dnevnik' na HTV-u.Samo u Zagrebu oko 'Dnevnika' je angažirano prosječno pedesetak novinara, a tu su još i njihovi kolege iz brojnih dopisništava. Treba spomenuti i to da jedan 'Dnevnik' uređuju dva urednika, dva realizatora, jedan operativac, te ljude koji rade s dvoja SNG kola, od kojih su jedna namijenjena središnjem 'Dnevniku', a i druga im se po potrebi priključuju.
Urednici nisu krivi
Zbog čega bar dvostruko više ljudi na javnoj televiziji u svom Informativnom programu daje jednake, ili čak lošije, rezultate od novinara, urednika i tehničara koji rade na javnoj televiziji? - Kod nas jest jako mnogo ljudi, ali oni jako malo proizvode. U 'Dnevnik' se javljaju jedni te isti novinari.
Vrti se petnaestak imena, pa javnost s pravom pita čime se zapravo bavi tristotinjak ljudi u Informativnom programu - kaže dugogodišnji urednik na HTV-u, koji je poželio ostati anoniman: - Za cijelu tu zbrku najmanje su krivi sami novinari i urednici. Naše glave pune su prefiksa vršitelja dužnosti. Mi nemamo vodstvo, nama su svi v.d., a ti v.d. pod sobom imaju golemi sustav i ljudski potencijal koji, ne može funkcionirati kad se ne zna tko što radi. Publika to osjeti.