U gostima kod švedske veleposlanice: Zavirite s nama u raskošnu zagrebačku rezidenciju

Veleposlanici Kraljevine Švedske u Hrvatskoj, Diani Helen Madunic, naša gastronomija nije nepoznanica. Odrasla je u švedskom gradu Jönköpingu, prije dolaska u Zagreb 2018. živjela je u Stockholmu, no njezini roditelji podrijetlom su - Hrvati. Zbog veleposlaničkog mandata u Hrvatskoj, ovo joj je bila prva prilika da živi u Hrvatskoj, domovini svojih roditelja koji su se upoznali u Švedskoj.

Kako joj je majka iz okolice Zadra, a otac iz Imotske krajine gospođa Madunic, koja odlično govori hrvatski, dobro zna što su sarma, punjena paprika, janjetina ispod peke...

Samo za Gloriju, švedska veleposlanica pripremila je ručak u tri slijeda - točno onako kako to rade u zemlji iz koje nam dolazi, pogledajte.

- Obožavam svježu ribu iz Jadranskog mora, ali i lososa, koji je dio švedske kulinarske tradicije. Često ga pripremam s povrćem i palačinkom od krumpira, koju Šveđani zovu raggmunk. Omiljeno predjelo mi je pak tost skagen, prepečeni kruh s namazom na bazi kozica, majoneze i kiselog vrhnja. Kako je više od polovice Švedske pokriveno šumama, uz ribe iz hladnih mora na jelovniku su zastupljeni i divljač, gljive te razne vrste bobica - objašnjava ambasadorica, dodajući kako žene i muškarci ravnopravno dijele sve poslove pa tako i pripremu jela.

Naglasila je i kako ju je u roditeljskoj kući kuhanju učio otac koji, po njenom mišljenju, kuha bolje od majke.

Ističe i kako se djecu u Švedskoj od malih nogu uči da ne bacaju hranu, već da se to spriječi boljim planiranjem, zamrzavanjem ili usoljavanjem i kiseljenjem. Nakon dobrog obroka godi joj čaša vina. Poput istarske malvazije koju je švedska udruga s 26 tisuća članova proglasila najboljom vinskom sortom, a Istru najboljom regijom.

Ništa neobično u švedskoj kulturi nije ni pozvati prijatelje i obitelj u goste na ručak ili večeru te po njihovu dolasku uz priču zajedno pripremati jelo u kojem ćete kasnije uživati.

Spominjući našu gastronomiju, veleposlanica nam je otkrila kako je oduševljena ponudom u našim restoranima, posebice onima na našoj obali, no iskoristila je prigodu da nam otkrije kako je švedska gastronomija osim po ribi, poznata i po divljači.

- Pored ribe i piletine, u Švedskoj, zato što smo okruženi šumama, često jedemo šumsko bobičasto voće, gljive i soba (los ili irvas, najveći živući jelen). Pripremamo ga najradije na gulaš - otkrila je Madunic.

Kako je trenutno daleko od doma, dodaje da joj od hrane najviše nedostaje ukiseljena haringa koju kod nas ne može kupiti, pa prijatelje koji joj dolaze u posjet iz Švedske uvijek moli da joj donesu teglicu ili dvije. Hobotnica je, pak, najneobičnije jelo koje su joj u Hrvatskoj poslužili.

- Hobotnica je tako posebna stvar. Ili je voliš ili je nevoliš. Prvi put kad su mi je poslužili bila sam blago šokirana, jer se u Švedskoj nitko ne bi usudio servirati. Riječ je o tako delikatnoj namirnici i ljudi nisu naviknuli jesti je u Švedskoj, osim ako nije frigana - opisala je svoje iskustvo veleposlanica.

Zavirite s nama u rezidenciju Kraljevine Švedske u Hrvatskoj.