Malo bi Hrvata, barem onih koji nisu u politici, znalo nabrojiti imena svih ministara u novoj hrvatskoj Vladi. Isto tako, malo bi ih znalo reći ime barem nekog zamjenika ministra. Ipak, postoji iznimka. To je Robert Pauletić, zamjenik ministra turizma iz kvote Mosta. Njegovo imenovanje pratila je prava medijska bura, vezana za neke njegove stare novinske tekstove i za zapise s Facebooka. Na te priče Pauletić odmahuje rukom i kaže da su to bila podmetanja njegovih kolega novinara s ekstremne ljevice. Kako se snašau u politici taj enigmat i vlasnik enigmatskih listova Kviskoteka, novinar koji je bio i glavni urednik ST-a Marinka Božića, putopisac, avanturist i kvizaš kojeg je javnost upoznala kao čudo od djeteta u ekstrapopularnom tv kvizu Kviskoteka Laze Goluže? Kaže da ne zna koliko će još dugo ostati u tim vodama i priznaje da mu je život bio mnogo ugodniji i mirniji prije nego što je prihvatio ponudu Mosta te postao doministar turizma.
Španjolski milijuni
Nedavno je objavljeno kako ‘Pauletić spašava Ultru’. Je li točno da je suvlasnik Ultre vaš rođak?
- Da, jedan od tri suvlasnika hrvatske Ultre moj je rođak Igor Roki. Druga dvojica su Zagrepčanin Nikola Bušljeta i Slovenac Sandi Kuplen. Njih trojica već su dugo nezadovoljni onim kako ih prate Grad Split i hrvatska država, smatraju da Ultra zaslužuje više. Početkom ožujka smo rođak Igor i ja sjedili u njegovom restoranu Lido na Jarunu, i u nevezanom razgovoru slučajno došli na temu Ultre. Rođak mi je tada spomenuo da prodaju Ultru i da će ona idućeg ljeta otići u Španjolsku...
Gdje u Španjolsku?
- Više je španjolskih gradova bilo u igri, to još nije bilo perfektuirano. Uglavnom, užasnuo sam se na tu vijest, a onda mi je rođak na laptopu pokazao prijedlog predugovora s investitorom koji bi preuzeo prava za njihov Ultra Europe. U pitanju su bili milijunski iznosi u eurima. Drugi suvlasnik Ultre, Nikola Bušljeta, trebao je tih dana ići u Miami i to potpisati, bila je to praktički gotova stvar. Molio sam i preklinjao svoga rođaka, a kasnije i Bušljetu, da promijene tu odluku, da se dobije na vremenu. Tada su mi obećali da još neće potpisati, i zbilja nisu. Bušljeta je otputovao u Miami, ali nije potpisao.
A vi ste se izuzeli iz budućih pregovora s Ultrom, zar ne?
- Naravno. Odmah sam obavijestio ministra Antona Klimana da ja u razgovorima o Ultri više ne sudjelujem, jer bi to bio čisti sukob interesa. Kako bih pregovarao s vlastitim rođakom? Prošlog tjedna je ministar Kliman u “Kockici”, u našem Ministarstvu, okupio župana Splitsko-dalmatinskog Zlatka Ževrnju, gradonačelnika Splita Baldasara te sa strane Ultre Rokija i Bušljetu. Nakon svega čini se da će biti postignut dogovor te da će Grad Split značajno povećati svoja ulaganja u Ultru.
Ultru spašava gradonačelnik Baldasar, zbog kojeg ste svojedobno najavljivali odlazak iz Splita?
- Baldasar vjerojatno neće biti kandidat SDP-a za splitskog gradonačelnika, jer je na stranačkim izborima odlučio podržati gubitnika Komadinu, pa će zadnju ‘slamku spasa’ da ostane gradonačelnik tražiti kao nezavisni kandidat, a odlazak Ultre iz Splita bi mu umanjio ionako mizerne šanse. Ja bih rekao da je on zato obećao novac Ultri, a ne zbog grada Splita, za koji apsolutno ništa nije napravio u cijelom svom mandatu.
Očito ne volite Baldasara, a ne voli ni on vas jer je kazao kako je vaš izbor za doministra turizma uvreda za svakog pristojnog čovjeka. Komentar?
- A što ću komentirati? Neka me Baldasar napada, to može biti samo korisno. Svi znaju tko je i što je Baldasar. Serijski luzer koji je meni prije dva mjeseca imao obraza prigovarati zbog neke moje Facebook zezalice, a sam je trajno osramotio i unazadio Split za puno godina. Sve što se ovih godina oko Baldasara čulo bilo je obilježeno nesposobnošću, porazima, zapošljavanjem uhljeba i klijentelističkim aferama. Ništa pozitivno. On je po meni uvjerljivo najgori gradonačelnik u povijesti Splita.
Srezan budžet
Stručnjaci kažu da je 2016. povijesna prilika za hrvatski turizam. Deseci milijuna turista silom prilika mijenjaju svoje uobičajene destinacije. Kako se Hrvatska pripremila za to?
- Pripremila se tako da nam je sad, kad je najvažnije da se prezentiramo na turističkom tržištu, budžet srezan napola! Booking za Tursku i Egipat je u brojnim zemljama iz poznatih razloga kompletno stao. Sad je šansa da dio od milijuna turista koji inače odlaze tamo dovedemo u Hrvatsku, i da nam dolaze i idućih godina. Nažalost, u isto vrijeme država je Hrvatskoj turističkoj zajednici dramatično skresala sredstva, pa su prepolovljeni i budžeti za tzv. udruženo oglašavanje s turoperatorima. Kod naših turističkih djelatnika se, s druge strane, može čuti pristup: pa zašto bismo ulagali, turisti će ionako doći? Takav je stav vrlo pogrešan.
No, najave su da će sezona biti skroz popunjena, da će opet padati rekordi?
- Ova turistička sezona bit će odlična, možda i rekordna, to nije sporno. Ali pitanje je koliko je to plod pametnog rada u turizmu, a koliko splet slučajnih okolnosti i stihije. Što će nam takav kampanjski pristup donijeti idućih godina? Velika turistička tržišta će se oporaviti i možda neće više biti takve prilike da privučemo nove goste.
Akcija za ruske turiste
Zašto ste se posebno angažirali u pokušaju da se ruski turisti u većem broju vrate u Hrvatsku?
- Ruski posjetitelj je dragocjen. Svaki Rus u Hrvatskoj ostaje prosječno više od osam dana, najdulje od svih. Također, prosječno troši otprilike 120 eura na dan, najviše iza Skandinavaca i Engleza. Pomnožite to i dobit ćete 1000 eura potrošnje po čovjeku. Znači, deset tisuća ruskih gostiju više, to je deset milijuna eura više! A mi smo proteklih godina, iz različitih razloga, najviše zbog uvođenja viza i pada ruske valute, gubili i po 40 tisuća ruskih posjetitelja godišnje. Ukupno ih je čak 90 tisuća manje nego 2012.: pazite, to je 90 milijuna eura gubitka. Akcija “Mjesec ruskih turista u Hrvatskoj” to bi trebala promijeniti, ona bi trebala biti početak procesa vraćanja ruskih turista, i održava se od 25. svibnja do 20. lipnja. U Rusiji se akcija zove “Mjesec Rusije u Hrvatskoj”. Riječ je o predsezoni, koja kod nas još nije puna. Rusi se tradicionalno kasno odlučuju na booking, i to je za nas problem, jer je “špica” sezone već jako popunjena. Kad sam doznao da kod njih školska godina završava 25. svibnja, sinula mi je ideja: idemo ih pokušati dovesti u predsezoni. Ako značajniji broj Rusa dođe u predsezoni, bit će veći njihov broj i ukupno, jer će se mnogi Rusi odlučiti i za punu sezonu nakon dobre reklame i povoljnih iskustava njihovih sunarodnjaka iz predsezone. Dvadeset tisuća Rusa više na godišnjoj bazi, bilo bi 20 milijuna eura više.
Kako surađujete s ministrom Klimanom?
- Odlično. U dva mjeseca stekao sam dojam da je inteligentan i apsolutno kompetentan. Brzo razmišlja, rješava probleme u hodu. Ministar Kliman želi modernizirati Ministarstvo, priprema brojne zakone. Najavljuje i novi Zakon o turističkom zemljištu, na kojem su mnogi prije njega slomili zube. Dobro se slažemo, iako je on ministar iz kvote HDZ-a, a ja doministar iz kvote Mosta. Kad bi se HDZ i Most slagali kao nas dvojica, država bi procvjetala.
Najbolja kombinacija
Ima li suradnja Mosta i HDZ-a budućnost?
- Nadam se da ima, to je najbolja moguća kombinacija na vlasti. Sve druge opcije ne želim ni zamišljati. Nikad u životu nisam bio član niti jedne stranke, i uvijek sam odbijao pozive da uđem u politiku. Sad sam se na to odlučio baš zbog Mosta. Zbog Bože Petrova, Nikole Grmoje, Ivana Kovačića i drugih. To su mladi, pošteni ljudi koji su razdrmali učmalu političku scenu, a takvi uvijek nailaze na otpore i neprijateljstvo. Ultraljevičarski mediji ih rešetaju i oslabljuju, ali se svejedno nadam se da će izdržati, pobijediti i provesti svoje ideje. Iskreno, bliži mi je HDZ nego SDP. Ne bih htio biti dio vlasti u kojoj na bilo koji način participira SDP, ili neki njihov satelit.
Pada li vam teško, kao putniku i avanturistu, što morate obavljati i ‘papirnati’ posao?
- Zaista ima, ali snalazim se. Sad vrlo intenzivno radimo na pravilnicima, naravno u suradnji s gospodinom Cvrtilom koji je već dugo u Ministarstvu na tom poslu. Bit će nekih važnih izmjena, primjerice o minimalnoj kvadraturi soba u novim hotelima prema broju zvjezdica. Došli smo do zaključka da je ta regulativa kod nas preoštra. Kod nas u novim hotelima od tri zvjezdice soba s kupaonicom mora imati minimalno 21 kvadrat, a u hotelima u okružju samo 16-17 kvadrata. Te smo obavezne kvadrature odlučili donekle liberalizirati, ali tako da ne oštetimo one koji su prije napravili nove hotele prema tim pravilima. Ići ćemo na sistem “od-do”, tako da investitori mogu sami odabrati hoće li ići na veću ili nešto manju kvadraturu. Mi smo regulatori, pazimo na kvalitetu i na standarde. Uz pravilnike, tu je i nevjerojatno opsežan posao oko strategije i akcijskih planova. To u Ministarstvu vodim baš ja. Tu je i svakodnevno praćenje dobrih inicijativa s terena, kao što je zamisao dr. Šimuna Anđelinovića iz Splita oko korištenja sveučilišnih dvorana za potrebe kongresnog turizma. Takvih ideja ima na desetke, treba sve to saslušati i onda dio primijeniti. Međutim, malo će biti koristi od papira i strategija ako stvar na terenu budu vodili ljudi kojima se baš i ne da raditi, a možda i ne znaju. Dnevno mi dolaze na desetke pritužbi na rad Hrvatske turističke zajednice i lokalnih turističkih zajednica. Čini se da taj sustav ima zaista velikih problema, i to u samim svojim temeljima.
Dakle, upali ste u gomilu problema...
- Govore mi ljudi iz struke: ne miješaj se u te stvari, što će ti to? Ljudi imaju svoje interese, a tu na mjestu doministra ti je dobra plaća, zašto bi baš ti išao ispravljati sustav? E, pa nisam došao u Ministarstvo turizma radi novca, financijski sam čak lošije prošao! Za dva mjeseca sam na službenim karticama, koje zajedno imaju mjesečni limit od oko dvije tisuće eura, potrošio točno 293 kune, i to za dvije marende na sajmu u Moskvi. Nisam zasad uzeo ni državni stan na koji imam pravo. Nisam uzeo ni naknadu za odvojeni život. Želim pokušati poboljšati stvari, ili moj angažman u politici uopće nema smisla. Možda zvuči donkihotovski, ali je doista tako. Ako čovjek ne pokuša, sigurno neće uspjeti.
Veliki otpori
Najavili ste odlazak ako se ne otvori ured Ministarstva u Dalmaciji. Mislite li još tako?
- Naravno. A ta inicijativa ide mnogo teže nego što sam zamišljao. Otpori su se javili ne samo u vrhu HDZ-a, nego čak i unutar Mosta. Božo Petrov i Ivan Kovačić saslušali su moje ideje i dali mi umjerenu podršku pod nekim uvjetima, ali ministrica Dubravka Jurlina-Alibegović je protiv. I našla je više razloga zašto to ne bi bilo dobro. Nadam se da ću ljude u vrhovima državne vlasti s vremenom uspjeti uvjeriti koliko je taj simboličan potez bitna stvar za početak decentralizacije. Ako ne uspijem u tome, otići ću.