Hrvatska bi do idućih parlamentarnih izbora, kako doznajemo, trebala biti podijeljena na pet velikih izbornih jedinica, koje bi istodobno pratile i sadašnje granice županija, odnosno granice nadležnosti upravnih sudova s nekoliko manjih izmjena.
Prema tom prijedlogu, koji je HDZ-ova bivša Vlada ostavila na razmatranje sadašnjoj koalicijskoj Vladi, Grad Zagreb i Zagrebačka županija bili bi jedna zasebna jedinica, a ne kao što je sada slučaj da je Zagreb rascjepkan u četiri jedinice.
U drugoj izbornoj jedinici, onoj u središnjoj Hrvatskoj, bilo bi sedam županija: Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska, Varaždinska, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska i Karlovačka. Pet slavonskih županija, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska, tvorile bi treću izbornu jedinicu, dok bi Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija bile u četvrtoj izbornoj jedinici. Cijela Dalmacija, odnosno Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija bile bi u petoj izbornoj jedinici. Tu su još i dvije posebne jedinice za dijasporu i manjine, u kojima neće biti promjena.
Psihološka stvar
Iako u Vladi o tom prijedlogu još ne žele govoriti, jer je do idućih redovitih parlamentarnih izbora preostalo više od tri i pol godine, neki stručnjaci najavljuju da je upravo takva podjela izbornih jedinica najizvjesnija, s time da se još razmišlja o tome treba li Grad Zagreb spojiti sa Zagrebačkom županijom ili bi trebao ostati zasebna jedinica.
Kad je riječ o mandatima, prema toj novoj podjeli, ukupni se broj ne bi mijenjao i trebao bi ostati 140 saborskih zastupnika, bez dijaspore i manjinskih lista, no svaka izborna jedinica više ne bi imala jednak broj zastupnika, odnosno 14. Tim bi se prekrajanjem u jedinicima moglo birati između 20 i 35 zastupnika, ovisno o veličini određene jedinice.
U Vladi su nam rekli da eventulne promjene izbornih jedinica neće mnogo utjecati na rezultat izbora te da je to više psihološka stvar, ali bi se time otklonile brojne nelogičnosti u izbornom procesu. Primjerice, uz to što Zagreb više ne bi bio raščetvoren, Trogir, Kaštela i Sinj napokon bi se našli u jednoj izbornoj jedinici sa Splitom, kojemu administrativno i pripadaju.
Razmjerniji sustav
Stručnjaci s kojima smo razgovarali o tom prijedlogu slažu se da bi bilo dobro da izborne jedinice prate administrativne granice županija, a profesor s Pravnog fakulteta i član saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Robert Podolnjak, kaže kako bismo time imali nešto razmjerniji sustav koji bi više koristio manjim nego velikim strankama jer bi mogle postići bolji rezultat.
- Prijedlog je odličan i to je ono što je i Ustavni sud rekao da bi bilo dobro napraviti, a i Vijeće Europe to preporučuje u svojim izvješćima. To nije dobro samo zato da se više ne cijepaju županije, nego i zato što bi na taj način kandidati za Sabor predstavljali i svoje teritorijalno područje. Mislim da bi bilo dobro i preračunavati mandate na temelju broja stanovnika, ne birača, jer smo nedavno imali popis stanovništva, a čišćenje popisa birača bi moglo potrajati. Znamo da je broj stanovnika 20 posto veći od broja birača - izjavio je Podolnjak.
Uz granice županija
On, pak, ima i dodatne prijedloge kako bi se još mogao poboljšati izborni sustav te predlaže da se slaganje lista poveže s prebivalištima. Tako se, primjerice, ne bi moglo dogoditi da netko s kontinenta bude kandidiran na listi za Dalmaciju.
Osim toga, Podolnjak smatra kako bi kandidacijske liste trebalo uvjetovati i potpisima: stranka koje ne može skupiti 2000 potpisa građana, ne bi mogla sudjelovati na izborima.
Profesor s Fakulteta političkih znanosti, Goran Čular, također smatra da bi trebalo usvojiti sustav u kojem bi izborne jedinice pratile županijske granice.
- Prvo bih trebao vidjeti taj prijedlog i tek bih tada o tome mogao nešto više reći. No, mislim da bi u Hrvatskoj trebalo ići na sustav u kojem bi izborne jedinice pratile županijske granice, a on podrazumijeva da svaka izborna jedinica daje različit broj mandata. U tom biste slučaju morali odrediti nekakvu metodu preračuna. Mislim da je možda bolje broj stanovnika uzeti kao kriterij za raspodjelu - izjavio je Čular.
Sve do 1999. godine Hrvatska nije imala podjelu, već je cijeli državni teritorij bio zapravo jedna izborna jedinica.
Rascjepkani Zagreb
No, neposredno prije povijesnih trećesiječanjskih izbora, tadašnji predsjednik Franjo Tuđman shvatio je da oporba na čelu sa SDP-om sve više jača pa je zakonom nakaradno podijelio Hrvatsku na deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika, jednu izbornu jedinicu za dijasporu i jednu za manjine.
Oporba, odnosno SDP i HSLS, i tada su bili jaki u metropoli pa je Zagreb rascjepkan na četiri jedinice. Tako su, primjerice, Gajnice bile u istoj izbornoj jedinici s Novim Vinodolskim, a centar je bio u drugoj jedinici.