Europski parlament izglasao je u srijedu regulativu o tzv. novoj hrani koja uređuje stavljanje na tržište prehrambenih proizvoda dobivenih, primjerice, nanotehnologijom ili inovativnim uzgojem. Novi propisi regulirat će i uvoz te prodaju egzotične hrane poput kukaca i algi.
Da bi neka egzotična hrana dobila odobrenje EU, uvoznik će morati dokazati da se ona u zemlji porijekla bez štetnih posljedica konzumira najmanje 25 godina.
‘Tko voli, nek’ izvoli’
- Ovom regulativom bit će obuhvaćeni svi prehrambeni proizvodi koji nisu bili prisutni na tržištu EU prije 1997. Ukratko, ako građani baš žele jesti skakavce, egzotične bobice i slično, ti proizvodi moraju biti zdravstveno ispravni i sigurni, ali i odobreni po ujednačenoj proceduri. Pa tko voli, nek’ izvoli - izjavila je hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.
Više od dvije milijarde ljudi, mahom u Azijim i Africi svakodnevno jedu kukce, a na njihovu meniju je čak 1900 jestivih vrsta prema kojima su Zapadnjaci dosad osjećali gađenje. No, polazeći od demografske projekcije da će na Zemlji do 2050. godine živjeti devet milijardi ljudi, UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) izdala je 2013. poseban izvještaj “Jestivi kukci: Prijedlozi za budućnost sigurnosti hrane”. Čelni ljudi FAO-a tada su naglasili kako su kukci zdrava hrana bogata proteinima i bez suvišnih kalorija.
Trend na Zapadu
Da bi korištenje kukaca u prehrani mogao biti unosan biznis, spoznali su u SAD-u, gdje je posljednjih godina utemeljeno nekoliko start-up kompanija koje na tržištu nude proizvode od cvrčkova brašna. Čak i neki i neki poznati kuhari poput Renea Redžepija, suvlasnika poznatog restorana Noma u Kopenhagenu, smatraju da bi kukci mogli biti budućnost u prehrani. - U Londonu već postoji nekoliko restorana koji nude hrskave šturke i ostale delicije od kukaca. U Nizozemskoj je prof. Arnold van Huis napisao prvu kuharicu za jela od kukaca, a tamo se od 2006. održava znanstveni festival kukaca Wageningen-City of Insects - rekla je prof. Lucija Šerić Jelaska s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Raznolikost vrsta
- Od kukaca za jelo u svijetu su cijenjeni skakavci, kao i ličinke skupina dvokrilaca i kornjaša, primjerice ličinke brašnara - pojasnila je prof. L. Šerić Jelaska. Naglasila je da je Hrvatska na području koje je prepoznato kao jedno od svjetskih “hot spot” područja prema bogatstvu i raznolikosti vrsta. - Stoga nekontrolirani ulov kukaca ne dolazi u obzir zbog važnosti očuvanja populacija endemskih vrsta. Ono što možemo izvoziti mora biti iz uzgoja, i to kontroliranog. No, prije toga bi se trebalo ispitati koje se vrste, naprimjer, skakavaca ili nekih većih kornjaša mogu uzgojiti i kakvi su uvjeti povoljni za njihov uzgoj. Za uzgoj stranih vrsta potrebna je dobra kontrola kako jedinke ne bi pobjegle iz uzgoja i da nisu invazivne da ne ugroze nativne vrste - upozorila je prof. L. Šerić Jelaska.