Europska komisija proglasila je šest tehnoloških giganata "nadzornicima pristupa" digitalnim tržištima i dala im šest mjeseci da se prilagode novim pravilima. Prvih šest imenovanih nadzornika pristupa su Alphabet, Amazon, Apple, ByteDance, Meta i Microsoft. Ako tih šest, uglavnom američkih i jedna kineska, kompanija do ožujka sljedeće godine ne usklade svoje poslovanje s europskim Aktom o digitalnim tržištima (DMA), prijeti im novčana kazna do deset posto ukupnog globalnog godišnjeg prometa tvrtke ili će ih Komisija prisiliti da prodaju tvrtku, odnosno njezine dijelove.
Drugi izvori
U teoriji, Microsoft bi u slušaju nepoštivanja pravila mogao platiti Europskoj uniji do 21 milijardu dolara, a Amazon oko 53 milijarde dolara. No, ne zna se kako će se točno nova regulacija primjenjivati, ni kako će kažnjavanje funkcionirati u praksi, zbog čega kritičari upozoravaju zakonodavce da bi im se preuranjeno veselje moglo obiti o glavu.
Akt o digitalnim tržištima je popis dopuštenih i zabranjenih poslovnih praksi kojih se nadzornici pristupa moraju pridržavati dok djeluju na digitalnim tržištima. Primjerice, digitalne platforme koje je Komisija imenovala nadzornicima pristupa više neće smjeti davati prednost svojim uslugama ili sprečavati korisnike da izbrišu predinstalirani softver ili aplikaciju. To znači da Google neće smjeti zlorabiti svoj položaj nametanjem nepravednih uvjeta na vlastitoj trgovini aplikacija ili sprečavanjem instaliranja aplikacija iz drugih izvora.
Europska unija već osigurava pravedno tržišno natjecanje uz pomoć protumonopolskih pravila, dok se DMA-om nastoji osigurati i da digitalna tržišta budu pravedna i konkurentna. Akt bi u teoriji trebao osigurati više inovacija, veću kvalitetu i niže cijene jer će stvoriti okruženje u kojem će korisnik imati veći izbor digitalnih usluga, a male kompanije imat će više mogućnosti za dolazak do potrošača.
Komisija je definirala nadzornike pristupa digitalnim tržištima kao tvrtke koje pružaju uslugu za više od 45 milijuna mjesečno aktivnih korisnika i ostvaruju određeni godišnji prihod u europskom gospodarskom prostoru, odnosno pružaju uslugu u najmanje tri države članice EU. Komisija je zatim utvrdila ukupno 22 usluge platforme koje pružaju nadzornici pristupa, a na koje će se pravila primjenjivati. Neke od najznačajnijih su YouTube, Google Search, Chrome, Google Maps, Google Play, Safari, TikTok, Facebook, Instagram, WhatsApp i Windows. Zanimljivo je da Appleov iMessage, Microsoftova tražilica Bing i preglednik Edge nemaju status nadzornika pristupa nakon što su se te dvije kompanije požalile te je Komisija provela četiri dodatna istraživanja tržišta i naposljetku donijela izuzeće za te usluge.
Prethodna kontrola
Bit će zanimljivo vidjeti kako će točno funkcionirati provođenje novih pravila u praksi. EU je dosad tržišta regulirala ex-post antimonopolskim istragama (nakon što dođe do kršenja), a sada bi trebala provoditi ex-ante nadzor (prethodna kontrola) i osmišljavati preventivne mjere.
Dobra je stvar što bi se EU time mogla rasteretiti klasičnih istraga tržišnog natjecanja, pod pretpostavkom da se pokaže proaktivnom u obuzdavanju nepoštenih poslovnih ponašanja. Tehnološki giganti će se vrlo vjerojatno žaliti na imenovanja i tražiti nova izuzeća od pravila. Komisija mora svake tri godine provjeriti svoj popis kako bi provjerila ispunjavaju li platforme još uvijek uvjete, što znači da bi se u budućnosti na listi mogli naći i neki novi digitalni divovi.