Woodoir

Od češlja do komode: Zagrebačka dizajnerica oduševljava jedinstvenim komadima namještaja od drva

  • 31.10.2019. u 19:08

  • Autor:
    • Lea Ladišić

Samostalna produkt dizajnerica iz Zagreba, Sanja Rotter svojim se dizajnom izdvaja na našoj sceni, a od namještaja pa do predmeta kao što je češalj, proizvodi koje plasira na tržište jedistveni su i sa sobom nose posebnu priču. U fokusu Sanjinog rada nalazi se drvo - materijal od kojega se u njezinim rukama rađaju radovi vrijedni pažnje. Kao freelancerica, Sanja nam je otkrila kako se probila na našem tržištu, s kojima se problemima susreće te kako se rodila njezina ljubav prema drvu kao materijalu i samom produkt dizajnu.

Radove dizajnerice Sanje Rotter (34) možda se već zapazili na Instagram profilu na kojemu dijeli svoje radove. Osim namještaja od kojega je svaki komad unikat, Sanja je poznata i kao dizajnerica nakita, koji također nastaje od različitih vrsta drva. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti i dizajna završila je na studiju dizajna, smjer industrijski dizajn te je tako započela svoju uspješnu priču. Sanja se predstavila i na međunarodnoj konferenciji kreativnih i kulturnih industrija b.creative, ove godine održanoj u Zagrebu u MSU-u 24. i 25. listopada.

Kako je tekao vaš poslovni put?

Nakon završenog fakulteta nisam imala posao, traženje posla na "tradicionalni" način startu sam odbacila i počela surađivati sa stolarijom Močvarni hrast, tj. sa stolarom Darkom Franjićem s kojim dan danas radim. Moji prvi prihodi došli su od izrade nakita koji je bio široko i dobro prihvaćen. Kasnije sam radila u nekim tvrtkama, no napustila sam ideju rada u firmi jer to nije za mene.

Koliko su teški počeci u freelance radu?

Za razliku od dosta ljudi, nikad me nije bilo strah novih i slobodnijih oblika rada. Dapače, težila sam nezavisnosti i slobodi u raspolaganju svojim vremenom. Početak je bio težak i dugo vremena nisam imala financijsku neovisnost nego sam ovisila o roditeljima. Godinu i pol nakon završetka faksa, primljena sam u Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika što mi dosta olakšava život pošto mi omogućuje da budem nezavisna s pravima uobičajeno zaposlene osobe i sigurnošću koja dolazi s tim.

Adriana Pavelić

Komoda

Sanja Rotter

Woodoir Noir nakit

Otkud se rodila ljubav prema drvetu, koristite li povremeno i druge materijale?

Magistarski rad na Studiju dizajna, koji mi je donio i bijenalnu nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva za najbolji studenski koncept na Izložbi hrvatskog dizajna 1112, bio je vezan za ovaj materijal i nastavila sam se njime baviti i profesionalno kao dizajenerica koji je specijalizirana za drvo i drvne tehnologije. Ipak, kao profesionalni industrijski dizajner koristim i druge materijale pošto profesija kao takva nije vezana striktno za materijal.Nije kao da prestajem znati svoj posao ako radim nešto što nije od drva.

Uz namještaj, dizajnirate i češljeve, nakit...U čemu ipak najviše uživate?

Dosta mojih komercijalnih projekata bilo je usmjereno na urbanu opremu, ambalažu i rasvjetu. Ja osobno najviše uživam u projektima sa stručnim i inteligentnim suradnicima.

Zoan Photography

Montenegro

Sanja Rotter

Woodoir češalj

Kako nabavljate drvo i s kojom vrstom najčešće radite?

Drvo nabavljam u stolariji Močvarni hrast i najviše radim s tamnim fosilnim hrastom starim tisućama godina, a koji je izvađen iz domaćih rijeka, šoderica ili močvarnih područja. Također volim nekomercijalne domaće vrste koje se ne mogu kupiti u komercijalnoj prodaji no radim s onim što imamo dostupno – najčešće to ne bude nikakvo ograničenje nego samo smjernica i inspiracija.

Duga Bobanović-Sikirica

 

Zagreb, 040712.
Mlada dizajnerica Sanja Rotter sa svojim rucno radjenim drvenim komadima namjestaja snimljena u studiju EPH.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markicevic / CROPIX

Stol Zima

Na koji ste svoj rad najviše ponosni?

Ponosna sam na sustav rasvjete Montenegroza crnogorsku marinu Porto Montenegro u Tivtu. Radi se o dva tipa rasvjetnih tijela za hotelske zgrade. Nakon dva idejna prijedloga, odabrani dizajn razvijen je u visokokvalitetni proizvod, izrađen i dostavljen u rekordnom roku, bez mana. U proizvodnji mi je pomogao otac Nenad koji je inžinjer elektrotehnike, a s papirologijom, dokumentacijom i izvozom stric Davor i njegova tvrtka Intea d.d. Samo s ovom podrškom najbližih uspjela sam izgurati ovaj zahtjevni projekt, koji je u svakom smislu bio vrlo uspješan: nakon prve narudžbe uslijedile su nove,paralelno s izgradnjom novih zgrada na lokaciji.

Koji se proizvodi s vašim potpisom nalaze u vašem domu?

U mojem domu nalaze se stolice koje sam radila na fakultetu. Dom mi nije uređen „dizajnerski“ već prilično retro: s restauriranim namještajem, stvarima s Hrelića, glomaznog otpada itd.

Katarina Perić

Stavljate naglasak na prirodu i ekološku održivost, koja je još uz tu karakteristiku posebnost vašeg brenda?

Nekako ne volim taj naziv brend, previše je zlouporebljen i prečesto krivo korišten, tako da mogu govoriti o karakteristikama svog rada kao autora. Nastojim da to budu skladne, lijepe i pametne stvari koje traju, ako će korisnika usrećiti i koje će voljeti.

Izvozite li, gdje se sve mogu kupiti vaši proizvodi?

Prije je sitnijih predmeta bilo u dizajnerskim trgovinama, ali mi se taj način poslovanja nije baš isplatio i nije mi se dalo baviti sitnicama nego sam se htjela fokusirati na krupnije projekte. Dakle, radim isključivo po narudžbi. Nemam puno iskustva s izvozom no nadam se da će se to promijeniti...nisam dovoljno aktivno radila na tome.

Elza Vejnović

Stalak za novine

Je li lako biti freelancer u Hrvatskoj, gdje vidite najveće probleme za vas?

Moj pokojni kolega Matija Raos bavio se problemima i pitanjem freelance poslovanja i coworkinga, kao jedan od osnivača Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca i najglasniji borac za prava freelance radnika. Njegovom smrću tu je ostala praznina, sve je nekako ušlo u stagnaciju i to mi je žao. Ja imam tu sreću da sam vrlo brzo ostvarila status samostalnog umjetnika i pripadajuća prava, članica sam i Hrvatskog dizajnerskog društva i te organizacije nam pomažu koliko je to moguće. Ostali su nažalost prepušteni sami sebi.

Jeste li zadovoljni poslovanjem?

Nisam u potpunosti. Voljela bih bolje iskorištavati svoje resurse i težiti većim projektima i višim ciljevima za sebe.

Kakvi su vam planovi za budućnost?

Pošto nisam imala priliku nastaviti doktorske studije, a volim školu i znanstveni rad, nadam se prilici za rad u obrazovanju, primjerice na fakultetu.

Sanja Rotter