Našim prijateljima s kojima često putujemo nije se išlo u hladne krajeve pa smo na Island krenuli samo nas dvojica. Kupili smo nešto tople odjeće, prije puta pogledali nekoliko dokumentaraca o toj otočnoj zemlji i direktnim Atlasovim čarterom iz Zagreba odletjeli za Keflavik, međunarodnu zračnu luku udaljenu dvadesetak minuta vožnje od glavnog grada Reykjavika. Prvi dojam kad smo sletjeli nije bio bogzna kakav: goli tamni kamen, nimalo zelenila, oblaci i kiša... Bilo je hladno, ali ni približno kako smo očekivali.
POLJA LAVE
No već tijekom vožnje do Reykjavika doživjeli smo prvi nestvarni trenutak: apokaliptični prizor fumarola, otvora u zemlji kroz koje šikljaju para i vruća voda. Prizor je nestvaran i bajkovit, budi strah i fascinira. Samo desetak minuta poslije još jedna čudesna slika: jezero kao iz švicarskih Alpa, omeđeno visokim planinama s bijelim snježnim vrhovima koji se zrcale na njegovoj površini. A već idući trenutak vozite se nepreglednim prostranstvom od okamenjene lave, prekrivene 15 centimetara debelim slojem mahovine, na dodir mekane poput paperja.
Gejzir Strokkur u blizini jezera Laugarvatn svakih nekoliko minuta šiklja vodu i paru 30
metara u visinu
Priroda se ovdje neprestano preobražava u nove spektakularne prizore. Mahovina, naime, stalno mijenja boju, od blijedožute do sive i zelene. Treba joj samo tri sata da se od kiše zazeleni, a isto toliko nakon kiše da izgubi boju. I vrijeme je hirovito. Na jedan izlet krenuli smo u rano sunčano jutro, sat poslije se naoblačilo i počela je padati kiša, a nakon nekoliko sati i snijeg - no kasno poslijepodne bilo je opet vedro, s prekrasnim zalaskom sunca.
DUGI DAN
Sunce već sada zalazi kasno pa ni u ponoć još nije potpuni mrak, a tijekom ljeta dan traje po 17 pa i 20 sati - što je odlično ako želite razgledati prirodne ljepote Islanda. No preko ljeta je vrlo mala, gotovo nikakva vjerojatnost da ćete vidjeti polarnu svjetlost, koja uglavnom nastaje zimi kada dan traje samo nekoliko sati.
Replika vikinške kuće u Nacionalnom muzeju
PLAVA LAGUNA
Još jedna atrakcija Islanda je Plava laguna. Geotermalna voda čija je temperatura 38 stupnjeva dolazi s dubine od dva kilometra i neobične je tirkiznomliječne boje. Laguna je omeđena crnim vulkanskim stijenama. Kad smo bili ondje, temperatura zraka bila je šest stupnjeva. Voda je bila toliko topla da smo povremeno izlazili da se malo rashladimo. Tu se mogu isprobati i kupiti kozmetički proizvodi za njegu kose, lica i tijela na bazi geotermalnog blata i algi. Možemo samo zamisliti kakav je to doživljaj zimi: iz vode se diže para, okruženi ste vulkanskim kamenjem, svuda oko vas je snijeg i dok se kupate možete gledati polarnu svjetlost.
Vjeko Franetović u Plavoj laguni
LEDENO JEZERO
Pokraj nacionalnog parka Vatnajökull nalazi se ledenjačko jezero Jökulsárlón. Vodom ga opskrbljuje ledenjak, a dijelovi koji se odlome i padnu u jezero izgledaju poput divova od leda kojima treba i do tri mjeseca da se otope. Dok smo se vozili brodom po laguni, vodič nam je rekao kako su znanstvenici izračunali da će se ledenjak potpuno otopiti za samo 120 godina pa nas gotovo rajski mir i ljepota stalno podsjećaju što naša civilizacija čini prirodi.
Konje su na Island doveli Vikinzi u 8. stoljeću
CRNE PLAŽE
Plavo more i crni vulkanski pijesak - kratak je opis plaža na Islandu. Najpoznatija je Reynisfjara, koja se nalazi pokraj ribarskog mjestašca Vik. A u blizini Jökulsárlóna još je jedno čudo prirode - prekrasna Dijamantna plaža. Ime je dobila po komadićima leda koje more izbaci na obalu, a kad ih obasja sunce presijavaju se poput dijamanta na crnom baršunu. Kad smo mi došli, jedan morski lav odmarao se na plaži.
Plaža Reynisfjara, poznata je po crnom pijesku i po hridima
SLAP
Island je poznat i po slapovima, a jedan od najljepših je Seljalandsfoss u blizini mjesta Skogar, otprilike 120 km od Reykjavika. Visok je 65 metara, a možete se prošetati i stazom s njegove stražnje strane. Za sunčanog vremena vidjet ćete i dugu.
Vodopad Seljalandsfoss, visok 65 metara
MIRIS BREZA
Na Islandu je malo šuma, prevladava nisko raslinje, no u gradovima ima puno zelenila jer su Islanđani posadili stabla koja mogu preživjeti u njihovoj hladnoj klimi. U Reykjaviku, primjerice, ima puno breza, koje cijeli grad ispune divnim mirisom.
U POTRAZI ZA KITOVIMA
U akvatoriju Islanda živi mnogo vrsta kitova pa smo se brodom uputili u potragu za njima. Ugledali smo ih nakon dva sata vožnje Atlantikom i plovili neko vrijeme uz njih. Iskustvo je bilo fascinantno i nezaboravno. Ako volite kitove, svakako posjetite muzej kitova u Reykjaviku. Možete vidjeti sve vrste koje žive u okolnim vodama, a kako su modeli izrađeni u prirodnoj veličini tek kad se nađete pokraj jedne takve grdosije shvatite koliko su oni golemi.
Jedna od turističkih atrakcija je promatranje kitova
Muzej kitova u Reykjaviku
SKUPI RESTORANI
U prosječnom restoranu cijene su kao u Parizu ili Londonu. Primjerice, dvije juhe i dvije porcije janjetine s krumpirom bez pića koštaju oko 100 eura. Usput rečeno, janjetina nema ni miris ni okus kao naša.
ISLANDSKI VIRUS
Na početku putovanja rekli su nam da se turisti koji prvi put dođu zaraze “islandskim virusom” pa se poslije uvijek vraćaju u tu zemlju. Nismo u to povjerovali kad smo izišli iz aviona i ugledali pustoš oko nas, no nakon svih prirodnih čuda koje smo doživjeli priznajemo - i mi smo se zarazili islandskim virusom.
Vik je tipično islandsko mjestašce