Izreka da se od prošlosti ne živi, za Koprivnicu - ne vrijedi. Jer najatraktivnija turistička manifestacija Koprivničkokriževačke županije je Renesansni festival, povijesni spektakl na otvorenom koji je lani privukao čak 50 tisuća posjetitelja. Ove se godine održava od 23. do 26. kolovoza, a koprivničke bedeme i ostatke velebne renesansne utvrde zaposjest će oko tisuću mušketira, vitezova, dama, streličara, zanatlija, kmetova, žonglera, gutača vatre... Program počinje u 11 sati u središtu grada, odakle će velika kostimirana povorka iz Hrvatske i inozemstva krenuti prema svojim kulama i šatorima, a fešta će trajati do kasnih noćnih sati. Posjetitelji tada mogu vidjeti i inscenirani napad na grad, obasjan stotinama baklji.
PLAVOKOSI RATNICI
Sastavni dio festivala je i povijesna koprivnička postrojba mušketira i haramija koja ima dvadesetak članova. Oni koji joj se žele pridružiti moraju zadovoljiti tri fizičke karakteristike - biti plavokosi, bradati i visoki dva metra. Osim scenskih prikaza života iz razdoblja srednjeg vijeka posjetitelje će zasigurno privući i jela s namirnicama prije Kolumbova otkrića Amerike - bez rajčice, krumpira i kukuruza - ali zato su tu specijaliteti od kopuna, vepra i divljači. Kao i “starinska” pića: medovina, vino i pivo. Koprivnica, smještena oko 85 kilometara sjeveroistočno od Zagreba, općenito je sačuvala golemi dio povijesne baštine pa je tako cijela stara gradska jezgra jedinstvena spomenička cjelina.
HRANA I PIĆE
Među znamenitostima su crkva sv. Nikole i samostan sv. Antuna Padovanskog iz 17. stoljeća, barokna Starogradska vijećnica gdje je sada Muzej grada Koprivnice te secesijska zgrada ljekarne K crnom orlu. Treba vidjeti i novu Gradsku vijećnicu čiji je kamen temeljac 1856. postavio ban Jelačić te Muzej prehrane Podravka, koji je također svojevrsni vremeplov jer prati razvoj koprivničke prehrambene tvornice. Taj je kraj i inače poznat po bogatoj gastronomiji, a neka od tradicionalnih jela su pileće role punjene čvarcima, zeleni rezanci s vrganjima, kašaste juhe sa sušenim vrganjima, palenjak sa sirnim namazom, bučnica s tikvom i sirom te divlji zec s mudlinima. Kušati ih se može u restoranima Klas i Podravska klet te pivnici Kraluš u srcu stare jezgre. Ondje se nude i razne vrsta piva, a među njima i ona iz Koprivničke pivovare, koja je dio danske grupacije Carlsberg.
PODRAVSKA RIVIJERA
U središtu Koprivnice je i nekoliko hotela, a najpoznatiji su Podravina i Bijela kuća. U okolici grada su, pak, hotel Zlatan, izletište Jastrebov vrh te imanje Sunčano selo. Ljubitelji ribolova svakako trebaju otići do rijeke Drave, udaljene 15 kilometara od grada, jer ondje ima mnogo vrsta slatkovodnih riba: somova, štuka, šarana, smuđeva, klenova, pastrva… Ljetno osvježenje nude Gradski bazeni Cerine, a osim plivanjem ondje se mnogi rekreiraju i igranjem odbojke, badmintona te nogometa u pijesku. Omiljeno kupalište Koprivničana i njihovih gostiju je jezero Šoderica sa šljunčanom obalom, a oni koji spas od vrućine žele potražiti u visinama neka se zapute na Kalnik, goru koju presijecaju šumski, planinarski i makadamski putevi. Ondje je i kompleks srednjovjekovnih utvrda Veliki Kalnik, s čijeg se vrha vide Podravina, Prigorje i Zagorje.
JELA OD KOPRIVE
Koprivnica je ime dobila prema rječici Koprivnici gdje je - prema legendi - kralja Belu IV., koji je bježao od Tatara, konj zbacio iz sedla u koprive. S vremenom je kopriva postala simbol grada, a njezin je potencijal zbog ljekovitih svojstava i navodnih afrodizijačkih moći prepoznala i tamošnja Turistička zajednica koja potiče osmišljavanje delicija od te ‘ljute’ biljke: juha, pita, savijača, namaza, rolada, kruha, palačinki pa čak i piva i rakije.
GRAD BICIKALA
U Koprivnici je bicikl najpopularnije prijevozno sredstvo. U gradu mu je posvećeno čak osam spomenika, a tu je i sustav najma BicKo. Zahvaljujući njemu, na čak sedam gradskih terminala svakodnevno se od šest ujutro do ponoći mogu unajmiti bicikli - i mehanički i električni.