Zimsko sunce kojeg ima u izobilju ovog siječnja mami na bijeg iz grada u prirodu. A jedna od vrlo atraktivnih destinacija jest Petrova gora u Karlovačkoj županiji, udaljena sat i pol vožnje automobilom od Zagreba (80 km) i malo manje od dva sata od Rijeke (150 km). Posjet jednom od najljepših šumskih krajobraza u Hrvatskoj te staništu brojnih biljnih i životinjskih vrsta, ali i značajnim povijesnim lokalitetima započinje pokraj Lovačkog doma Muljava, a od njega vodi nekoliko staza različite dužine i stupnja zahtjevnosti.
Lovački dom Muljava
Poučna staza Rimski put, kružnog oblika i opremljena informativnim pločama o planetu Zemlji, prelazi se šetnjom laganog tempa u jedan sat. Oni željni većih izazova odabrat će Zelenu stazu koja se od lovačkog doma uspinje do najvišeg vrha Petrove gore, Petrovca (512 metara), pa se preko Kraljevog groba vraća do Muljave.
Petrovac je najviša točka Petrove gore
Zelena staza atraktivna je i stoga što vodi do devastiranog, no monumentalnog Spomenika ustanku naroda Banije i Korduna, čiji je autor kipar Vojin Bakić. Građen je 10 godina i završen 1982. Do spomenika se može i automobilom, a s krova na visini od 37 metara pruža se spektakularan pogled prema Zagrebu, Gorskom kotaru, ali i Sloveniji te Bosni i Hercegovini.
S vrha Bakićeva spomenika pogled seže do Zagreba, Gorskog kotara, Slovenije i BiH
Unutrašnjost devastiranog spomenika ustanku naroda Banije i Korduna autora Vojina Bakića
Obilazak unutrašnjosti objekta, napravljenog od armiranog betona, ne preporučuje se i ulazak je na vlastitu odgovornost. U neposrednoj blizini najvišeg vrha Petrovca nalaze se i ruševine pavlinskog samostana sv. Petra osnovanog početkom 14. stoljeća, u kojem su redovnici neprekidno živjeli do polovice 16. stoljeća, kad je prenamijenjen u vojni objekt.
Ruševine pavlinskog samostana Sv. Petra osnovanog u 14. stoljeću
Zanimljivo je i kako je krajem 18. stoljeća primarno pavlinski samostan postao i - pravoslavni hram. Od ruševina samostana staza se spušta u smjeru lokacije spomen-ploče označene kao Kraljev grob, a riječ je o navodnom mjestu pogibije posljednjeg hrvatskog kralja Petra Svačića, prema kojem je Petrova gora i dobila ime. Sve do povijesne bitke između hrvatske i ugarske vojske 1097. godine Petrova gora je, naime, nosila naziv Gvozd, što je označavalo šumu, a nakon bitke dobila je današnji naziv. Na obroncima Petrove gore nalazila se i Središnja partizanska bolnica iz 2. Svjetskog rata, koju su činile drvene kuće, djelomično obnovljene, i zemunice.
Zelena staza završava ispred Lovačkog doma Muljava, među sladokuscima poznatog mjesta za uživanje u jelima od divljači, poput pljeskavice s feta sirom, odreska od srne u pikantnom umaku ili tradicionalnom gulašu. U stalnoj ponudi doma su i juhe od gljiva, ali i od divljači, a na meniju se posebno ističe izvrstan odrezak od divlje svinje u umaku s brusnicama. Nezaobilazan desert zbog kojeg stanovnici Karlovačke županije dolaze onamo su palačinke sa sladoledom od vanilije i vrućim preljevom od šumskog voća.
Lovački dom Muljava poznat je i po odličnim desertima, poput palačinki sa sladoledom i
vrućim preljevom od šumskog voća
Za one koje Petrova gora toliko osvoji pa požele produljiti boravak stalno je otvoren LD Muljava, koji nudi smještaj u dvokrevetnim i višekrevetnim sobama. Vikend u šumi, naime, “napunit” će baterije za novi radni tjedan.