iSTOCK
Mali vremeplov

Povijest estetske stomatologije

U posljednjih dva desetljeća pod okriljem dentalne medicine razvila se djelatnost koja ispravlja nesavršenosti, a priča o tome kako se razvila estetska stomatologija počinje još u drevnom Egiptu.

Danas je samo po sebi razumljivo da nas posjet stomatologu može uljepšati i pomladiti, ali nije uvijek bilo tako. Liječenje zubobolje nerijetko je ostavljao estetske posljedice zbog kojih smo se smiješili zatvorenih usta, radilo se o staromodnim krunicama čija boja privlači neželjenu pozornost ili o trajno narušenoj ljepoti osmijeha zbog izvađenih zuba. Stoga se tijekom posljednjih 20 godina pod okriljem dentalne medicine razvila djelatnost koja ispravlja nesavršenosti. Riječ je o estetskoj stomatologiji koja korisnicima diljem svijeta, uz malu pomoć medicine i znanosti, omogućuje pohvaliti se besprijekornom niskom bijelih, pravilno oblikovanih zuba. Potreba za blistavim osmijehom i pomlađenim izgledom glavni je razlog zbog kojeg su estetski zahvati u stomatologiji prerasli u moćnu industriju sa značajnim gospodarskim rastom: 3,2 milijarde dolara ostvarenih prije deset godina prerasle su tijekom 2016. u vrtoglavih 12,9 milijardi dolara.

Suvremene elegantne porculanske krunice, zubni implantati s doživotnom garancijom te blistave zubne ljuskice kakve imaju i holivudske zvijezde doimaju se nestvarno u odnosu na nekadašnju praksu.

Iskorak prema inovativnim rješenjima u estetskoj stomatologiji omogućilo je korištenje titana u medicini 50-ih godina prošlog stoljeća.

Danas je uobičajen materijal pri izradi zubnih implantata s doživotnom garancijom, no prije tog otkrića estetska stomatologija gotovo da nije postojala. Dakako, oduvijek je bilo pokušaja da se izrade funkcionalni umjetni zubi, no izgled su odudarali od prirodnih.

image
Prve zubne proteze, umjesto od akrilata, bile su izrađene od gume.
From the Collection of the Museum of Health Care at Kingston

Priča o tome kako se razvila estetska stomatologija počinje u drevnom Egiptu. Na nadgrobnoj ploči pisara i liječnika Hesi-Rea iz 2600. godine prije naše ere uklesan je natpis - najveći od onih koji su se bavili zubima - što dokazuje da je bio jedan od prvih stomatologa u povijesti. Liječenje zuba podrazumijevalo je vađenje kad nisu pomagali ljekoviti pripravci nakon čega su se imućnim pacijentima izrađivali nadomjesci od plemenitih metala i bjelokosti. Najdosjetljiviji drevni narod u Europi po pitanju izrade zubnih pomagala bili su Etruščani. Arheološki nalazi dokazuju da su od 1000. do 400. godine prije naše ere koristili zlatne trake s umjetnim zubalima koje su se pričvršćivale za zdrave zube, a od tih pomagala nastali su današnji mostovi. Kad su ih pokorili i asimilirali Rimljani, preuzeli su i poboljšali njihova otkrića: zlato više nije služilo samo za izradu mostova nego su se njime učvršćivali klimavi zubi. Kako manje privilegiran društveni sloj ne bi bio zakinut, autor knjige o liječenju "De medicina" Aulo Kornelije Celzo dosjetio se popunjavati zube mješavinom tkanine i olova, a utiskivao ih je pincetom.

image
Zubni stolac u ordinacijama nekad je izgledao potpuno drugačije.
From the Collection of the Museum of Health Care at Kingston

U drevnoj Kini šupljine u zubima ispunjavale su se amalgamom, slitinom srebra s kositrom i živom, a najvažnije im je bilo spriječiti bolesti preventivnim korištenjem ljekovitih pripravaka.

Drevni Maje u desni su umetali komadiće školjki. Vjerovali su da su zubi dragocjenost pa su ih ukrašavali dragim kamenjem, što podsjeća na današnju praksu umetanja dijamanata u zube.

image
Zubna postaja s početka 20. stoljeća.
From the Collection of the Museum of Health Care at Kingston

U Europi se ništa bitno nije mijenjalo još od Rimskog Carstva. Stomatologija u srednjem vijeku nije postojala, zubi su se liječili vađenjem, a umjetna zubala rezbarila su se od bjelokosti morževa i pričvršćivala uz pomoć traka od plemenitih metala. Renesansa je nagovijestila znanstveni preokret i na tom području.

Veliki Leonardo da Vinci prvi je opisao oblik i točan broj ljudskih zuba dok je za njegova života u Leipzigu objavljena prva knjiga u kojoj se spominje dentalna medicina.

image
Nitrous oxide koristio se za sedaciju i ublažavanje boli.
From the Collection of the Museum of Health Care at Kingston

Početkom 18. stoljeća Pierre Fauchard, utemeljitelj suvremene stomatologije, objavio je priručnik "Zubar kirurg": izdvojio ju je kao posebni dio medicine i omogućio joj samostalni razvoj. No, pravi procvat estetska stomatologija doživjela je tek sredinom 20. stoljeća kad su na sveučilištu Cambridge počela istraživanja o korištenju komora od titana u medicini. Švedski kirurg ortoped Per Ingvar Branemark prvi ih je ugradio u kosti i otkrio da ih nakon ugradnje ne može ukloniti. Srasle su oko novog materijala (što nije uspjelo nikome prije njega), a danas se taj pojam naziva oseointegracija. Trebalo je proći još nekoliko godina istraživanja sve dok prvi pacijent s urođenom deformacijom čeljusti 1965. nije dobio zubne implantate sa svrdlima od titana koji su omogućili prirodnu funkcionalnost čeljusti, izgledom nisu odudarali od prirodnih, a trajali su do kraja života.

image
Zubarska bušilica u povijesti je više nalikovala vretenu, a kako bi radila, liječnik je morao stalno stiskati papučicu.
From the Collection of the Museum of Health Care at Kingston

Kad je otkriveno u drugoj polovici prošlog stoljeća kako koristiti titan u ordinacijam (lagan, izuzetno kvalitetan i otporan materijal), počinje uzlet estetske stomatologije. Izrada zubnih pomagala i implantata u međuvremenu je toliko napredovala da za njihovu ugradnju danas znamo samo mi i naš zubar. Osmijeh je blistav, izgled privlačan i pomlađen, a najbolje od svega je činjenica da uz malu pomoć znanosti i medicine zadovoljstvo zbog "novog ja" traje cijeli život.

image
Endodoncija ili čišćenje zubnih kanala nekad se izvodila srebrnim žičicama.
From the Collection of the Museum of Health Care at Kingston

Zanimljive eksponate iz povijesti zubne medicine možete dodatno istražiti ovdje.

Linker
22. prosinac 2020 11:30