Borba za zdrave djevojke

Voljeti sebe, shvatiti da smo jedinstveni i vrijedni i da ne postoji vanjski uspjeh ili neuspjeh koji će nam reći drukčije, poruke su koje želimo prenijeti zagrebačkim srednjoškolkama koje će dolaziti na naše radionice da bi naučile kako hranom neće riješiti probleme koji ih muče. Želimo ih “uhvatiti” na vrijeme, dok iza sebe imaju samo eksperimentiranja s raznim dijetama, a ne ozbiljne probleme poput anoreksije i bulimije, u koje su zapale jer misle da su predebele i da su sve njihove prijateljice ljepše – objašnjava zagrebačka magistrica sociologije Jelena Balabanić Mavrović, 36-godišnja supruga Željka Mavrovića, bivšeg boksača, a danas vlasnika tvrtke Eko Mavrović. Jelena je osmislila projekt prevencije ovisnosti o hrani Tko je to u ogledalu?, čiji su nositelji zagrebački Zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” i Udruga PET+.

Uočivši da je sve više djevojaka koje ne vole kako izgledaju, mrze svoj odraz u ogledalu te se zbog toga na razne načine samokažnjavaju – jer nisu savršene po svojim kriterijima – Jelena Balabanić Mavrović odlučila je organizirati radionice koje bi trajale tri mjeseca i na koje bi dolazile učenice drugih, trećih i četvrtih razreda srednjih škola: da se opuste, nauče voljeti i cijeniti ono što im je dala priroda, a ne da slijepo teže stereotipima kakvi su danas “na cijeni”. Kao i da shvate kako život nije natjecanje u kojem pobjeđuju samo lijepi i atraktivni, dok svi ostali moraju na druge načine zavrijediti nečiju ljubav i prihvaćanje. Za projekt je veliko zanimanje pokazao i trgovački lanac dm koji je sa zagrebačkom violončelisticom Anom Rucner pokrenuo veliku humanitarnu kampanju Ti si ti si ti! – inicijativa za životno samopouzdanje. A novac koji će se prikupiti zahvaljujući koncertima koje će Ana Rucner održati 8. lipnja na zagrebačkoj Šalati, i 1. srpnja u sklopu splitskog festivala, te kuni od svakog kupljenog Dove, Nivea, L’Oreal, Garnier, H&S, Gillette i drugih proizvoda u dm drogerijama, namijenjen je za multidisciplinarni centar za psihološku pomoć i liječenje poremećaja u prehrani pri Klinici za psihološku medicinu KBC-a Zagreb, u kojem će se liječiti djevojke i žene oboljele od anoreksije i bulimije.

Jelena Balabanić Mavrović doista je prava osoba za razgovor sa srednjoškolkama i za pridobivanje njihova povjerenja, jer je i sama godinama – kao djevojka, a onda i supruga poznatog sportaša – bila dio svijeta u kojem se gledalo kakvu haljinu nosi, kako se odijeva, s kim se druži… Nikada joj to nije bilo drago, ali kako je Željko Mavrović bio višestruki europski prvak u teškoj kategoriji, njena su svakodnevica silom prilika postali partyji nakon mečeva, putovanja, hoteli, fotografiranja uz svog dragog pa čak i intervjui koje su, kao njegovu partnericu, od nje tražili. Istina, i sama je bila medijski atraktivna – jer je izrađivala horoskope i surađivala s raznim novinskim redakcijama, no unatoč svemu uspjela je sačuvati zdrav razum i ne odreći se pravih vrijednosti. Završila je fakultet, udala se i postala majka dvoje djece, šestogodišnje Arijane i dvoipolgodišnjeg Mirka. I svom suprugu, koji je odnedavno i predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, pomaže u novom poslu: proizvodnji ekološke hrane na imanju u Sloboštini nedaleko od Požege.

– Dugo radeći u medijima, i pojavljujući se u njima sa suprugom – kaže Jelena Balabanić Mavrović – shvatila sam da oni imaju ogroman utjecaj na život prosječnih ljudi. Medijska slika o nekoj poznatoj osobi oblikuje njihove vrijednosti, utječe na razmišljanja, šalje otvorene i skrivene poruke. A među njim je i ta da su žene lijepe samo ako su jako mlade i vitke i da takve imaju sve upravo zato što savršeno izgledaju. Tu nerealnu ljepotu potiču i modna i kozmetička industrija propagirajući tezu da će svaka žena biti sretna ako je na dijeti, stalno vježba, odlazi na tretmane za uljepšavanje i odijeva se po posljednjoj modi. Naravno da to nije istina, ali istraživanja kažu da adolescenti danas pred televizorom provode tri sata dnevno, čemu treba dodati i vrijeme provedeno na internetu ili listajući razne novine. U tom životnom razdoblju roditelji imaju sve manje autoriteta. Roditelji su im, kažu, dosadni i naporni te se oni radije okreću jednako zbunjenim vršnjacima koji trendove upijaju kao spužve.

– Adolescentice misle – nastavlja Jelena Balabanić Mavrović – da je najvažnije biti mršava, jer su mršave žene lijepe, poželjne, voljene. Djevojčice veliku važnost pridaju svome izgledu, a kontrolirajući unos hrane kao da žele postići kontrolu nad svojim životom. I sve se počne svoditi na bitku s hranom koja im postaje glavna – ponekad i jedina – odrednica u životu. Uspjeh-neuspjeh, kontrola-gubitak kontrole, vrijedim-ne vrijedim… sve je određeno isključivo i jedino time koliko je kilograma vaga danas pokazala i jesam li se danas prejela ili sam čitav dan preživjela na dva dijetna rižina kolutića. Na nama je da tim mladim bićima dokažemo kako u bici s vlastitim tijelom nema pobjednika. Bez tijela ne možemo živjeti, bez hrane ne možemo živjeti, pa zašto od njih praviti neprijatelje, zašto se mrziti?

Prije tri godine, u suradnji s Edukacijskim centrom Eko-imanja Mavrović, Jelena Balabanić Mavrović provela je projekt Zdrav život, u koji je bilo uključeno 400 učenika viših razreda osnovnih škola. Oni su naučili što je zdrava hrana, da je važno baviti se tjelesnom aktivnošću, kako kvalitetno provoditi slobodno vrijeme, što je ekologija… Na projektu Tko je to u ogledalu? radit će volonteri Udruge PET+ (čija je članica i Jelena) i deset apsolventica psihologije i socijalne pedagogije koje će, nakon što završe edukaciju, voditi grupe.

– Dijelit ćemo i knjižicu iz koje će djevojke saznati o uzrocima poremećaja u prehrani, simptomima i posljedicama anoreksije, bulimije i kompulzivnog prejedanja. Svaka će grupa proći deset radionica na kojima ćemo organizirati i predavanja stručnjaka. A pokazat ćemo im i kako funkcionira photoshop zahvaljujući kojemu u časopisima glumice i pjevačice nemaju celulit, podbradak, ružan ten, preširoke ili preuske bokove i bedra, premale ili prevelike grudi… I izgledaju nestvarno savršene. A da bi shvatile ne samo to, nego i da fizička ljepota nije mjerilo sreće i prihvaćenosti, djevojkama treba naša podrška.

Snježana Dragojević Harapin