Do prije dvadesetak godina redovno sam s kćeri i suprugom odlazio brati gljive u šume u okolici Samobora. Smatram se dobrim poznavateljem tih šumskih plodova, no nikad nisam uzeo gljivu za koju nisam bio siguran kojoj vrsti pripada – objašnjava Drago Plečko (57), kemičar i naš najpoznatiji istraživač graničnih područja znanosti, koji se za gljive zainteresirao pišući magistarski rad na zagrebačkom PMF-u.
Tema su mu, naime, bile gljive, odnosno, otrovna i halucinogena tvar iz muhare – muscimol. Nakon što je magistrirao, počeo je proučavati i skupljati gljive: tada je znao gdje su u Samoborskom gorju nalazišta blagvi, koje je inače teško pronaći, kada je najbolje vrijeme za sunčanice, koje nazivaju i šumskom teletinom, gdje tražiti vrganje, puhare, puzice, lisičarke, ali i paprenjače, koje ljudi izbjegavaju jer ih zbog crvenih klobuka podsjećaju na otrovne muhare. I treba biti oprezan, tvrdi Drago Plečko, jer te dvije gljive nije lako razlikovati: muhare na klobuku imaju bijele točkice, a paprenjača intenzivno miriše po papru. – Jednako je lako zabuniti se i kod sunčanice: ispod klobuka je prsten koji je kod sunčanice pokretljiv, a kod gljive koja joj nalikuje, ali je otrovna, taj prsten stoji čvrsto priljubljen. Zabuna je moguća i kod vrganja: gorak i nejestivi turek ima gotovo isti klobuk, ali žućkasto-narančasto tijelo i po tome se razlikuju.
Berba na Žumberku
Poznati Samoborac koji svake srijede na Prvom programu HTV-a, u sklopu emisije Zvonka Varošanca Dan za danom, obrađuje novosti iz prirodne medicine i neobjašnjive fenomene, iz šumskih bi šetnji donosio sedam-osam različitih vrsta gljiva i od njih bi pripravljao salatu, koja bi svaki put bila drukčija. – Kad je riječ o kuhanju, poprilično sam lijen – ne znam čak ni jaja ispeći – pa je ta salata od gljiva bila jedino jelo koje sam s guštom spremao. Uvijek bih stavio neki drugi začin i malo eksperimentirao s okusima – kaže Plečko, koji je prije 26 godina prešao na vegetarijanstvo pa su gljive jedino “meso” koje jede.
No, više ih ne bere sam jer, kaže, otkako ih je prestao intenzivno proučavati, više nije siguran u svoju stručnost. U gljivama jednako uživa cijela njegova obitelj: supruga Miljenka (46), profesorica psihologije u gimnaziji i psihologinja u županijskom Centru za rehabilitaciju ovisnika, kći Ivana (25), apsolventica povijesti umjetnosti i informatologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, te sinovi, školarci Mihovil (16) i Drago (12). Omiljeno im je odredište samoborski restoran Gabreku 1929. – Ondje je odličan izbor gljiva, zahvaljujući gazdi Mirku Šintiću, koji je rodom iz Žumberka i onamo svaki drugi dan odlazi u berbu gljiva. A kako je Mirko iskusan gljivar, nikad ne strahujem što mi je u tanjuru – kaže Drago Plečko.
Snježana Dragojević Harapin
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....