Mali stolovi za veliki užitak

Da bismo odabrali idealni stolić za dnevni boravak, napokon više ne trebamo gomilu savjeta i literature. Njegovo se mjesto točno zna: postavljen ispred udobnih sofa opravdava svoju funkciju. Na njega stavljamo šalicu kave ili čaja, omiljenu knjigu ili časopis koji listamo u nedjeljno popodne, daljinski upravljač da uvijek bude pri ruci, čašu pića ili poročnu pepeljaru. K­atkad je to i stolić ‘smutnje’ jer nas do ludila dovode mrlje koje ostavljaju čaše bez podmetača ili možda ispružene noge kojima tu svakako nije mjesto.

Što se tiče funkcionalnosti, na umu valja imati samo jednu stvar, a to je visina stolića. Trebao bi biti u razini sjedala sofa i fotelja koje ga okružuju, kako nam ne bi ometao pogled, kad se zavalimo u naslonjač, na televizijski ekran. Osim toga, društvo koje se okupilo u dnevnom boravku lakše će dohvatiti piće ako je stolić ‘ispravne’ visine.

Naravno, dizajner interijera uvijek će vam dati dobar savjet kako stolić stilski uskladiti s ostatkom namještaja. Primjerice, ako su u središtu prostorije pažljivo birani naslonjači, stolić može biti nenametljiv, čistih linija, možda i proziran, od akrila, sa staklenom površinom ili cijeli od stakla. Otkad je izumljeno tzv. ’float’ staklo, koje se pri visokim temperaturama može savijati te rezati mlazom vode i abrazivnim prahom (brzinom tri

puta većom od brzine zvuka), mogućnosti su nebrojene jer se od takvog stakla mogu dobiti skulpturalni oblici.

Replike i originali

Suvremeni dizajn oduševljava formama nastalim iz velikog prijateljstva s tehnologijom. Nekad nezamislivi oblici, danas se ostvaruju laserskim rezanjem. Najljepši primjer tog spoja su stolovi poetičnog senzibiliteta dizajnerica kojima su upravo oni osigurali svjetsku slavu. To su eteričan T-table španjolsko-talijanske dizajnerice Patricije Urquiole, te model Romance litvanske dizajnerice Neringe Dervinyte, koji postoji u jednobojnim verzijama ili u petnaestak cvjetnih kombinacija.

Ako ste odabrali naslonjač neutralnih, zagasitih boja, pridružite mu stolić neobičnog oblika. Stolići najnevjerojatnijih formi popularni su još od pedesetih godina dvadesetog stoljeća, pod snažnim utjecajem kiparstva Constantina Brancusija i njegovih dvojice studenata Henryja Moorea i Isamua Noguchija, koji razvijaju apstraktni organički stil. Upravo je Noguchijev stolić, zvan IN 50, najčešće kopiran, a njegove pristupačnije kopije i varijante možete naći i u zagrebačkim shopping centrima specijaliziranim za prodaju namještaja.

Danas nema materijala u kojem ne mogu osmisliti najluđe ideje kreativnih dizajnerskih umova. No, katkad nam skučeni prostori i tanki džepovi ne dopuštaju previše ekshibicija. U tom slučaju, zašto se ne biste odvažili na avanturu i obišli, na primjer, Hrelić ili slične sajmove. Ili u danima odvoza krupnog otpada – u hrpi nepotrebnih i odbačenih stvari – možda pronašli neki zanimljiv, odbačen komad pokućstva koji vapi za malom restauracijom i novim domom.

Za male će prostore idealno poslužiti stara škrinja jer, osim što može biti idealan stolić, u nju možete pospremiti gomilu stvari (ili na brzinu sakriti nered kad dođu iznenadni gosti). Ako ste, pak, ljubitelj domaćeg dizajna, pogledajte ponudu studija Phorm 2, koji izrađuje zanimljive stoliće oslikane grafitima ili apliciranim folijama: njihovi dizajneri Sven Jonke, Nikola Radeljković i Christoph Katzler osmislili su jednostavnu formu stolića u punom drvu, od slavonskog hrasta lužnjaka, čija je bezvremenska ljepota naglašena premazom visokokvalitetnim, prirodnim uljima.

Ivana Ferenčak