Obama dolazi, raščistite mu put

Obama dolazi, raščistite mu put, pjevali su žitelji kenijskog sela Kogelo, na zapadu te afričke zemlje, nakon pobjede Baracka Obame na američkim predsjedničkim izborima. U Kogelu imaju poseban razlog za slavlje: u njemu živi Sarah Onyango Obama (86), baka novog američkog predsjednika, koja je nakon proglašenja rezultata, s rođacima okupljenima u njezinoj kući, na ulici proslavila unukov uspjeh. Ekipa HTV-a, snimatelj Teodor Goričanec i ja, posjetila ju je u njezinoj kući, pa je za našu televiziju dala posljednji intervju, tjedan dana prije američkih predsjedničkih izbora.

Barack Obama stariji, otac novog američkog predsjednika, došao je iz rodne Kenije u Ameriku radi studija. Na Havajima, gdje je studirao, upoznao je i zaljubio se u kolegicu, Ann Dunham iz Kansasa. Vjenčali su se i dobili sina, no ubrzo nakon njegova rođenja, on je otišao studirati na Harvard, ostavivši suprugu i sina na Havajima. Par se razveo tri godine kasnije, 1964., a mali Ba­rack je poslije samo jednom vidio oca, koji se kasnije vratio u Keniju, ponovno oženio i umro u prometnoj nesreći 1982. Pokopan je u Kogelu. Novi američki predsjednik prvi put je posjetio to selo pet godina poslije očeve smrti i tad prvi put sreo svoju baku. Kogelo je udaljen tri sata vožnje od Kisumua, trećeg po veličini grada u Keniji. Put do djedovine novog američkog predsjednika, u srcu afričke divljine, prolazi preko ekvatora, nije asfaltiran i onamo nije lako doći. No, nakon uspona Baracka Obame u američkoj politici, promjene su došle i u taj zabačeni kraj Kenije. Nije lako probiti se ni kroz osiguranje koje sad čuva novu prvu baku SAD-a. U društvu Saida Obame, strica Baracka Oba­me, morali smo preskočiti svježi beton, na mjestu gdje su radnici postavljali novu ogradu oko obiteljskog posjeda. Iza ograde je šator u kojem su smješteni pripadnici osiguranja. Svakog posjetitelja čeka obvezna procedura: morali smo upisati svoje podatke, svrhu i vrijeme dolaska. Bilo je lijepo čuti od njih da poznaju hrvatske nogometaše, pa smo im uzvratili komplimente čestitajući im na olimpijskim uspjesima kenijskih atletičara. Za susret s Mamom Sarah, kako je svi zovu, treba dozvola Obamine polusestre Aume i strica Saida.

Nasmijana Mama Sarah dočekala nas je u svojoj skromnoj, ali urednoj kući, odjevena u tradicionalnu nošnju, i poželjela nam dobrodošlicu na jeziku plemena Luo. Njezin život nije se promijenio ni nakon što joj je unuk postao političar. Uzgaja voće, luk, kukuruz i krumpir, u dvorištu joj, kao i drugim seljanima, trčkaraju kokice i pilići, ima i kravu… Budući da je bio prekrasan sunčani dan, razgovor smo nastavili u sjeni krošnje golemog manga. Mama Sarah voli razgovarati i slušati što govore i pišu o obitelji i njezinom unuku koji nas je budno promatrao iz ugla kuće. Trebalo nam je vremena da se priviknemo na nepomičnu, nasmiješenu fotografiju Baracka Obame u prirodnoj veličini. Mami Sarah nije bilo čudno vidjeti hrvatske novine sa slikama njezinog slavnog unuka.

Zanimalo ju je koliko je popularan u njoj dalekoj zemlji. Otvorit će vrata svima koji dolaze u dobroj namjeri i rado podijeliti s njima uspomene i priče o kenijskog grani obitelji Obama, no ne voli lovce na senzacije. Pokazala nam je brojne uspomene, uredno složene na skromnom namještaju, i crno-bijele fotografije na zidovima, koje pričaju stoljetnu povijest loze Obama. Budući da se posljednjih mjeseci na vlastitoj koži uvjerila kako nisu svi gosti dobronamjerni, sad dopušta ulaz samo odabranima. Tijekom našeg posjeta netko je nazvao strica Saida na mobitel, a on je počeo žustro raspravljati i zamolio nas da mu pomognemo skinuti neke slike. Ispostavilo se da nezvani gosti pokušavaju silom ući u kuću, a iz nekog razloga neke je fotografije trebalo zaštititi od njih. Morali smo izuti cipele, popeti se na kauč i iznijeti iz kuće slike koje nam je Said pokazivao. Među njima je bio i veliki portret Baracka Obame starijeg, koji smo vratili tek kad je osiguranje otpratilo neželjene goste.

Najdraža fotografija

Mami Sarah najdraže su fotografije na kojima je zabilježen njezin prvi susret sa slavnim unukom. – On je tada prvi put sreo kenijsku stranu naše obitelji. Ali nije mogao vidjeti čovjeka koji mu je najviše nedostajao – prisjetila se sa sjetom i tugom. Barack Obama prvi put je posjetio Keniju 1987. Taj emotivni trenutak, osim u sjećanju Mame Sarah, zapisan je i u Obaminoj autobiografiji “Snovi mojeg oca”. Mama Sarah priča kako je nadživjela i supruga i sina, ali dolazak unuka u njezin život ispunio je prazninu, ublažio bol i pomogao joj da okrene novu stranicu.

– Bila sam ponosna na njega. Sin mi je pričao kako napreduje u školi, što radi i kako živi. Ima očevu narav, zna pažljivo slušati ljude, razumjeti njihove potrebe i probleme. U to­me je veoma dobar. Ako slušate ljude i prihvaćate ono što vam govore, postajete iskusniji i plemenitiji. Barack razumije ljude i to ga čini velikim čovjekom – priča Mama Sarah, dodajući kako zahvaljuje Bogu na svemu što joj je dao i namijenio, a posebno na obitelji.

Otkako ju je prije godinu i pol slavni unuk posljednji put posjetio, na njezinom krovu postavljene su solarne ploče, a pored stabla manga iskopali su joj bunar. To joj je uvelike olakšalo ži­vot, jer više ne mora donositi vodu s rijeke, a solarni ge­nerator daje joj električnu energiju za svijetlo, pa na večer više ne mora paliti petrolejsku lampu. Na spomen unukova imena, njezino lice koje vješto skriva tragove te­škog afričkog života, postaje blago, a pogled pun čežnje i ljubavi. – Jako volim Baracka. Bila sam presretna kad me prvi put posjetio. Najviše sam bila ponosna što je dečko iz Amerike prirodno i lako prihvatio da su njegovi korijeni multikulturalni. Osim toga, pomagao mi je u vrtu i nosio povrće s tržnice. A na znatiželjne poglede i upite, jednostavno me zagrlio i rekao “ovo je moja baka” – prisjeća se Mama Sarah. Barack Obama nekoliko je puta posjetio svoju kenijsku baku i rođake.

S njom je razgovarao o svemu, od poljoprivrede do školovanja. Iako nije išla u školu, Mama Sarah čvrsto vjeruje da je obrazovanje iz­nimno važno. Uostalom, baš njezin pokojni suprug darovao je komad zemlje, nekoliko stotina metara od obiteljske kuće, na kojoj je izgrađena seoska školu koju, osim žitelja Kogela, pohađaju i djeca iz ob­li­žnjih sela. A Mama Sarah je ponosna što škola danas nosi ime Senator Barack Obama. Njezin unuk je, naime, u međuvremenu postao junak cijele Ke­nije. – On ima svoj put, svoj život koji poštujem. Ali znam da ćemo se uskoro ponovno vidjeti – kaže Mama Sarah, koja i sad živi kao i prije: skromno i jednostavno. Bogatija tek za malu uspomenu – licitarsko srce na zidu svoje sobe – i želju da nam svima bude bolje.

Petka Coner