Promjenom sata na zimsko računanje vremena, zapravo smo se vratili na organizmu prirodan dnevni i noćni ritam. Iako mnogi negoduju, u ovom su periodu priroda i organizam u savršenoj ravnoteži.
Ranije pada mrak, ali i ranije počinje dan pa su na dobitku i ranoranioci koji se vole buditi s prvim zrakama sunca i noćne ptice koji sa svojim noćnim aktivnostima mogu početi već u kasno popodne.
Iako je do podjele na zimsko i ljetno računanje vremena došlo zbog političkih i ekonomskih razloga, malo tko je razmišljao o posljedicama koje će to imati na ljudsko zdravlje.
Ljetno računanje je mnogo opasnije i ima brojnije posljedice – u mnogim slučajevima mijenja se hormonalna slika koja pak utječe na pojavu migrene, nervoze i depresije, a učestale su i pojave srčanih udara i brojnih drugih bolesti i poremećaja.
Tijelu je zimsko računanje vremena manji šok nego ljetno jer je svima lakše spavati sat duže, nego se probuditi sat ranije. Iako se prvi prvi dan ne čini kao problem, i ova promjena ima svoje posljedice kroz narednih nekoliko tjedana, a one se manifestiraju u obliku nesanice, dok je jetri potrebno otprilike dva tjedna da se prilagodi.
Prednosti zimskog računanja vremena su mnogobrojne – od zdravstvenih pa do obiteljskih i društvenih. Osim što je u ovom peridu zabilježen manji broj srčanih udara, obitelji se u zimskom peridu više druži i razgovara što rezultira boljim odnosima i kvalitetnijim provođenjem obiteljskog vremena.
Jedina stvar koju valja imati na umu u zimskom računanju je nedostatak vitamina D koji mnogi u najvećim količinama crpe iz sunčevih zraka. S obzirom da je sunca manje, potrebno je izbalansirati prehranu.
Hrana bogata vitaminom D je prvenstveno riba, goveđa jetra, žumanjak jajeta, sir i mliječni proizvodi, neke vrste gljiva te kvasac.