Svi su opet ludi za keramikom jer njen tradicionalni način izrade omogućuje oblikovanje najoriginalnijih i najprivlačnijih formi.
Nakon desetljeća zapostavljenosti keramika je opet ‘in’. Tome u prilog govori sve veća zastupljenost keramičkih predmeta na svjetskim sajmovima dizajna i umjetnosti: nedavno je na poznatom salonu Design Miami predstavljena retrospektivna izložba francuske keramike iz razdoblja od 1945. do 1970. s radovima velikih majstora kao što su Georges Jouve i Suzanne Ramie, dok su se na Njujorškom salonu, održanom prošle jeseni, mogla vidjeti djela suvremenih keramičara poput braće Haas i Turi Heisselberg Pederssen – koja su postizala cijenu i do nekoliko tisuća dolara!
Čak se i glasoviti britanski arhitekt David Chippereld okušao u dizajniranju uporabnih keramičkih predmeta. On je nedavno predstavio set posuđa kojim je obogatio svoju kolekciju Tonale iz 2010., osmišljenu u suradnji s talijanskom kućom Alessi. No keramika je daleko od prolaznog trenda: oblikovanje keramike jedan je od najstarijih zanata te se njeni tragovi mogu pronaći u gotovo svim civilizacijama. Nevjerojatno je da se postupak izrade tisućljećima nije znatno mijenjao. Naime, ručna izrada, kakvom se koriste i današnji majstori, složen je proces koji traži veliko strpljenje i predanost.
No možda je baš takav tradicionalni pristup – koji omogućuje da keramičar istodobno bude zanatlija, dizajner i umjetnik – ono što privlači suvremene autore. Među njima je i dosta hrvatskih imena, kao što je akademska kiparica Tea Radić.
– Keramika koju radim spoj je estetike kiparstva i funkcionalnosti svakodnevnih predmeta, ljubavi prema prirodi koja mi je inspiracija te strasti prema hrani, s obzirom na namjenu proizvoda – govori Tea Radić, na čijim su šalicama Pinch doslovno vidljivi tragovi ručne izrade – otisci njenih prstiju! Baš takvi detalji daju dodatnu vrijednost svakom predmetu. Ručna je izrada ujedno garancija kvalitete jer podrazumijeva da su predmeti oblikovani s mnogo ljubavi i truda. A njihovom upotrebom unosi se umjetnost u svakodnevni život.
Napisala Iva Maria Jurić