U Sydneyu kao kod kuće

U Sydney, australski grad na obali Pacifika, otputovala sam zbog svadbe svog rođaka koji ondje živi već dugi niz godina. Na taj dalek put krenula sam s dečkom, glazbenikom i menadžerom Markom Lasićem Neredom, koji je boravak u tom petmilijunskom gradu, sjedištu savezne države New South Wales, iskoristio za dogovaranje nastupa za naše iseljenike. A diljem Australije ima ih oko 52.000.

Trideset sati u zraku Doći do Australije više je nego naporno. Let je trajao sveukupno čak 30 sati, s presjedanjem u Münchenu i Dubaiju. Cijena

povratne karte je oko 10.000 kuna. O smještaju se, srećom, nismo trebali brinuti. Odsjeli smo kod mojih rođaka u prekrasnoj kući u zapadnom dijelu grada, koji zovu Mala Hrvatska jer ondje živi mnogo naših ljudi. To je mirna četvrt s lijepim obiteljskim kućama s vrtovima i bazenima.

Kažnjenička kolonija Domaćini su nam servirali hrvatske specijalitete, zbog čega smo se osjećali kao kod kuće. Imali smo sve što nam srce poželi, ali svakako smo željeli obići cijeli grad, za koji kažu da je jedan od najljepših na svijetu. Centar se zove Sydney City, i poslovno je središte Australije. Tu se nalazi i nacionalna burza. Nedaleko je najstarija gradska četvrt -The Rocks, gdje je kapetan Arthur Phillip 1788. osnovao prvu englesku koloniju na kontinentu. Arthur Phillip zapovijedao je prvom flotom koja je stigla iz Engleske vozeći kažnjenike koji su se nastanili u Australiji.

Vješalica za kaput Jedan od simbola grada je Sydney Harbour Bridge, most koji spaja poslovni dio grada sa sjevernom obalom. Sagrađen je 1932., a projektirao ga je sir Ralph Freeman (1880.-1950.), britanski inženjer čije je djelo i most na rijeci Zambezi nedaleko do Viktorijinih vodopada, podignut 1905. Harbour Bridge je do 1967. bio najviša građevina u Sydneyu. Još je najduži most na svijetu s jednim čeličnim lukom: dugačak je 1149 metara, visok 134 metra s promjerom luka od 503 metara. Zbog izraženog polukružnog oblika, zovu ga “vješalica za kaput” (“The Coathanger”).

Svjetsko čudo Drugi simbol grada je Opera, impresivna građevina nedaleko od spomenutog mosta, koja je nedavno konkurirala za novo svjetsko čudo, ali ipak nije izabrana. Sagrađena je 1973. po projektu danskog arhitekta Jorna Utzona, a posebna je po tome što joj krov nalikuje školjki. Opera je prekrivena s oko milijun sitnih bijelih opeka naručenih iz Švedske, prostire se na 1,6 hektara, a njezina izgradnja stajala je oko 102 milijuna dolara. U njoj se nalazi nekoliko dvorana, a najveća je koncertna, s 2679 mjesta.