Prilazi su već ukrašeni, borovi kupljeni, a miomirisi različitih delicija već su zauzeli svoj red i obuzeli sve prostorije našeg doma. Međutim, nije u svim domovima jednako i Božić se ne slavi u svim zemljama na isti način. Postoje zanimljive posebnosti do kojih neki narodi drže, a mi vam otkrivamo neke najzanimljivije.
Italija u znaku cvijeća i ukusne hrane
U alpskim krajevima Italije pričaju se legende kako su Herodovi vojnici dječicu bacali s visoke hridi – ali u padu su se čudom pretvorili u razno cvijeće. Kao spomen na to, povorka skijaša u danima između Božića i Silvestrova nosi cvijeće i baca ga s ruba jedne provalije.
Također, kako su Talijani poznati kao veliki kuhari peku se kolači panettone, torrone i panforte, kojima su zajednički sastojci orasi, med i badem.
Velika Britanija u znaku norveškog božićnog drvca
Tamo se kuha „božićni puding od šljive“ njihova omiljena božićna poslastica. U njega se umetne novčić i vjeruje se da će donjeti sreću onome tko ga nađe.
Britanci su također i pravi majstori u pripremi pečene guske, a možemo im zahvaliti i tradiciju ukrašavanja kuća imelom te kićenje božićnog drvca čija tradicija datira još iz 19.stoljeća, a uveo ga je princ Albert, suprug kraljice Viktorije.
Njemačka bez postne večere
U Njemačkoj pak prve nedjelje došašća od jelovih se grančica pravi vijenac sa 4 svjećice, koje će se redom paliti svake nedjelje do Božića. Popularni su božićni sajmovi, koji počinju početkom adventa, gdje se mogu kupiti ukrasi za božićno drvce, svijeće, figurice za jaslice, prigodna jela.
Ovi običaji usvojeni su u većini europskih zemalja pa tako i u Hrvatskoj. Iz namirnica koje konzumiraju na Badnjak zasigurno nije riječ o postnoj večeri kao u Talijana. Na njihovom meniju najčešće se nađu pečena svinjetina, bijele kobasice, tjestenina i druga lokalna jela, a za Božić se najčešće jede pečena guska.
Irska i skromno božićno drve
U badnjoj noći Irci u jednom prozoru ostavljaju upaljenu svijeću, kako bi Josip i Marija lakše našli put do štalice. Svijeća također kazuje siromasima da će biti lijepo primljeni.
U ovoj zemlji svetog Nikolu prati Rudolf, osoba s nosom tako crvenim, da njime noću osvjetljava put svecu. Središnje značenje imaju postavljene jaslice, a božićno se drvce relativno rijetko ukrašava. U vrijeme Božića izvan kuće se ostavi komad mesne pite i boca Guinnessa za Djeda Božičnjaka.
Neobični običaji Španjolske
U Španjolskoj postoje brojne tradicije vezane za Božić. Posebno je važan običaj koji se zove Hogueras, a sastoji se od preskakanja vatre što simbolizira zaštitu od bolesti, a prema njihovom vjerovanju darove donose Sveta tri kralja.
Djeca 5. siječnja ostavljaju cipele ispunjene mrkvom na prozorima, da bi iduće jutro u njima pronašli darove. Mrkva se u cipelama ostavlja za umorne konje Sveta tri kralja.
U nekim krajevima Španjolske na badnju večer priređuju se “žive jaslice” pa tada ljudi donose hranu i odjeću i ostavljaju je kao pomoć siromasima, da bi im Božić bio radostan.
Zanimljive nordijske zemlje
U nordijskim zemljama se vjeruje da darove nose patuljci koji tijekom cijele godine čuvaju obitelj i njihov posjed. U Švedskoj slavljenje božićnog vremena počinje 13. prosinca, na Sv. Luciju, na dan kada prema legendi noć najduže traje. Božićno drvce koje je u tu zemlju došlo iz Njemačke sastavni dio Božića postaje u 18. stoljeću, a njegovom se ukrašavanju danas posvećuje posebna pažnja.
Tradicionalno se jede šunka, hladetina od svinjskih nožica, sušeni bakalar i kaša od riže. U Danskoj veliku simboliku imaju svijeće koje se masovno pale u blagdansko vrijeme.
U vrijeme blagdana zdjelica pudinga od riže obično se ostavi pred ulaznim vratima za Julenissea, malog vilenjaka za kojeg Danci vjeruju da živi na tavanu kuće, kako bi čuvao kućanstvo kroz godinu.