U doba pandemije koronavirusa do izražaja je došla važnost telekomunikacijske povezanosti, faktora koji su do tada mnogi uzimali zdravo za gotovo. Putem glasovnih i videopoziva milijuni ljudi su ostali u kontaktu i život se mogao koliko-toliko normalno odvijati. U pozadini svega toga počela je nova tehnološka revolucija - uvođenjem 5G tehnologije. Hrvatski Telekom je u listopadu prošle godine prvi u Hrvatskoj uveo komercijalnu 5G mrežu te time otvorio vrata u novo doba tehnoloških i društvenih postignuća. Iako se i telekomunikacijska industrija u pandemiji suočila s raznim izazovima koji su utjecali na poslovanje, HT je nastavio sa značajnim ulaganjima u infrastrukturu u iznosu od 1,7 milijardi kuna, što je triput više od ostatka tržišta zajedno, a što se tijekom 2020. te pogotovo u razdoblju lockdowna pokazalo ključnim da ostanemo povezani. Pozitivni trendovi s kraja 2020. nastavili su se i u prvoj polovici 2021. te je HT zabilježio stabilan rast uz povećanje ukupnih konsolidiranih neto prihoda za 118 milijuna kuna, odnosno 3,4 posto, u odnosu na isto razdoblje 2020. O teškoj pandemijskoj godini, uvođenju 5G tehnologije,poslovnim očekivanjima i nastavku pozitivnih trendova pričali smo s Natašom Rapaić, članicom Uprave Hrvatskog Telekoma i glavnom operativnom direktoricom za privatne korisnike.
Je li u ovoj, drugoj godini kako živimo s pandemijom bilo novih izazova u poslovanju?
- Svaka godina nosi nove izazove, no mi smo se privikli na rad u pandemijskim uvjetima. Uveli smo SmartWork model rada kroz koji zaposlenici mogu kombinirati rad od kuće i iz ureda, po kojem nastavljamo poslovati i dalje, tako da danas odnos radnih sati iznosi 60 prema 40 posto provedenih u uredu, odnosno kod kuće. Prije je i meni bilo nezamislivo da netko iz mog užeg tima nije u uredu, no danas je normalna stvar da dio tima radi u Zagrebu, dio primjerice u Osijeku, a zahvaljujući digitalnim alatima koje koristimo u svakodnevnom poslu suradnja je kvalitetna i učinkovita, što još jednom potvrđuje da nije važno gdje se radi, nego kako se radi.
Kako je prošla tranzicija na rad na daljinu?
- I prije pandemije imali smo opciju da dio zaposlenika petkom radi od doma, no kod djelatnika u call centru to je bilo teže provesti u djelo. No, pandemija je nametnula nove okolnosti i iziskivala je hitnu prilagodbu na uvjete koje je dotad teško bilo i zamisliti, pa je tako došlo i do toga da je 1000 zaposlenika iz korisničke podrške radilo od doma. Tim više sam jako ponosna na našu kompaniju i svoj tim jer smo u manje od 10 dana uspješno organizirali rad na daljinu za više od 4000 zaposlenika. Uza sve te promjene uspjeli smo i podići zadovoljstvo korisnika, a zadovoljstvo djelatnika nikada nam u povijesti nije bilo tako visoko.
Rekli ste da se povećalo zadovoljstvo korisnika. Imate li neke konkretne povratne informacije?
- Uz dvoznamenkaste postotke rasta broja poziva, e-mailova, poruka na društvenim mrežama u punom jeku korone zabilježili smo i 30-postotni rast zadovoljstva korisnika. U to doba HT je činio sve kako bismo bili tu za naše korisnike - call centar ni u jednom trenutku nije prestao raditi, ni tijekom pandemije ni potresa, a naši tehničari su svakodnevno bili na terenu, tako da su naši korisnici u svakom trenutku mogli računati na našu podršku. U takvim situacijama ljudi jednostavno počnu više cijeniti vrijednost povezanosti i drugačije na nju gledaju. Govorim to i kao majka koju je živciralo to što joj dijete želi provoditi toliko vremena na tabletu, no kasnije je upravo taj uređaj postao jedna od platformi za praćenje nastave.
Dotaknimo se sada druge katastrofe iz 2020. - kako su potresi utjecali na rad HT-a?
- Nakon razornog potresa u Zagrebu dogodio se požar u Draškovićevoj u podatkovnom centru, koji je nevjerojatno brzom reakcijom naših djelatnika, partnera i hitnih službi brzo otklonjen. Zapravo želim naglasiti da je naša mreža izdržala veliki val poziva koji je nastupio nakon potresa. Primjerice, nakon potresa u Zagrebu bio je značajan porast broja poziva, čak 250 posto u odnosu na prosjek, a naši djelatnici iz call centara iz Zagreba, Osijeka, Rijeke i Splita dodatno su i samoinicijativno potegnuli i odradili dodatne smjene, a sve kako bi i dalje bili na raspolaganju svim korisnicima kojima je trebala naša podrška.
Koliko se povećao broj poziva i potrošenog podatkovnog prometa u pandemijskoj godini?
- Podatkovni promet svake se godine povećava jer ljudi svakodnevno koriste sve više podataka. Međutim, ukupni podatkovni promet prošle je godine bio čak 56 posto veći nego u 2019., s time da treba naglasiti da su fiksni promet i razgovori također porasli, i to nakon godina pada. Primjerice, u travnju 2020. došlo je do rasta prometa na fiksnoj mreži od 89 posto u odnosu na veljaču.
Anita Letica: ‘Ulažemo velik trud i entuzijazam gradeći bolju budućnost bez dima cigareta‘
Gordana Tomičić: ‘Sunčani Hvar je bio pred bankrotom, a sada je stabilna kompanija‘
Što je s 5G mrežom? Kako napreduje uvođenje?
- Hrvatski Telekom je lani u listopadu uveo prvu komercijalnu 5G mrežu u Hrvatskoj, što je velika prekretnica za našu zemlju. Prošlu smo godinu završili time da je 5G mreža bila dostupna u 17 hrvatskih gradova uz pokrivenost od 1,2 milijuna stanovnika. U 2021. smo već učetverostručili broj gradova i gotovo udvostručili pokrivenost, tako da danas 5G mrežom pokrivamo čak 76 gradova, 11 općina i 2 milijuna stanovnika.
Kako korisnici prihvaćaju prelazak na 5G mrežu?
- Kako se radi o mreži novije generacije i poboljšanih karakteristika, tako i korisnici žele koristiti napredniju uslugu i prelazak se odvija postupno, ali kontinuirano. Pogotovo s obzirom na to da HT ima najveću i najbržu 5G mrežu, a od sredine kolovoza u 12 gradova diljem Hrvatske korisnici mogu uživati u gigabitnim brzinama. Zbog gotovo neograničenih mogućnosti njezine primjene nema područja koje neće imati koristi od 5G-a: zdravstvo, obrazovanje, proizvodnja, poljoprivreda, energetika, turizam, promet, pametni gradovi... te je definitivno riječ o tehnologiji koja će obilježiti sljedećih 10 godina. Uz to, ne smijemo zaboraviti da je HTova mobilna mreža lani bila među 10 najbržih u svijetu. Na tome nastavljamo graditi daljnjim ulaganjima u infrastrukturu. Uz 5G to podrazumijeva i ulaganja u optiku, pa smo u pandemijskoj 2020. položili više od 6000 kilometara optike, što je puni radijus Zemlje, te je više od 80 tisuća novih domaćinstava i kompanija dobilo optičke brzine.