O postanku i razvoju mode i modnog dizajna postoji brojna literatura, no sve donedavno nijedno takvo djelo nije bilo na hrvatskom jeziku. Tu je nepravdu prema domaćim ljubiteljima mode ispravila doktorica znanosti Katarina Nina Simončič (50), izvanredna profesorica na zagrebačkom Tekstilno-tehnološkom fakultetu, koja je predstavila knjigu "Moda: Povijest odijevanja, mode i modnog dizajna" u izdanju Školske knjige. Na četiristotinjak raskošno ilustriranih stranica ta bivša studentica fakulteta na kojem predaje, rođena u Ljubljani, opisuje razvoj zapadnjačke mode od pretpovijesti do danas pojašnjavajući okolnosti koje su na to utjecale, ali i objašnjava definicije i termine vezane za modu i dizajn te probleme terminologije vezane uz hrvatski jezik. Premda je knjiga zamišljena, napisana i objavljena kao udžbenik za studente mode Sveučilišta u Zagrebu, funkcionira i kao takozvana ‘‘coffee table book‘‘, luksuzno izdanje koje je atraktivno i lako razumljivo svima koji se profesionalno bave raznim aspektima mode, ali i svakom konzumentu modnih proizvoda. Stoga smo povodom izlaska knjige koja je dostupna i u slobodnoj prodaji razgovarali s Katarinom, koja nam je otkrila najzanimljivije činjenice o razvoju mode.
Diplomirali ste modni dizajn, no ne bavite se time, već poviješću odijevanja. Što vas je tome privuklo?
- Od početka studija zanimala me povijest tekstila i odjeće, a velika mi je želja bila postati restauratorica tekstila. No, kako tada kod nas nije bilo zadovoljavajućeg studija - za razliku od današnjeg konzervatorsko-restauratorskog prijediplomskog studija na Sveučilištu u Dubrovniku, upisala sam studij mode na zagrebačkom Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Tamo sam i diplomirala 1998., a četiri godine kasnije stekla sam diplomu i iz dvopredmetnog studija povijesti umjetnosti i etnologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu gdje sam 2010. doktorirala na temu "Kultura odijevanja na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u Zagrebu‘‘. Povijest odijevanja i mode ima, naime, uporište u povijesti umjetnosti, čemu je kredibilitet dao i povjesničar umjetnosti Zvonko Maković, vrhunski stručnjak na tom području.
Kako je tekao vaš karijerni put?
- Imala sam sreću da sam se 2005. zaposlila na Tekstilno-tehnološkom fakultetu kao asistentica profesorice Mirne Cvitan Černelić koja je držala kolegije iz povijesti odijevanja. S vremenom sam napredovala do zvanja profesorice, pa danas na prijediplomskom studiju predajem Povijest odijevanja I koje obuhvaća razdoblje od pretpovijesti do Francuske revolucije te Povijest odijevanja II, predmet koji obuhvaća povijest mode od Francuske revolucije do danas. Na diplomskoj razini, na studijskim smjerovima Teorije i kulture mode te Kostimografije, predajem povijest mode, antropologiju mode i muzealizaciju mode.
Kako je nastala ideja za knjigu?
- Prvenstveno iz potrebe. O njoj sam već dulje vrijeme razmišljala, no do predavanja ‘na daljinu‘ nisam je imala vremena napisati. Naime, tijekom pandemije koronavirusa morala sam sva predavanja uobličiti u pisani oblik, pa sam tako dobila napisanu opsežnu građu oformljenu tijekom godina predavanja, temeljenu na znanstvenim radovima sa sveučilišne platforme JSTOR. Građa se sa svakom novom generacijom studenata proširivala i nadopunjavala prema njihovim pitanjima i interesima; na svako novo pitanje koje bi postavili trudila sam se odgovoriti još detaljnije.
Koliko je trebalo vremena da knjiga ugleda svjetlo dana i što vam je bilo najizazovnije?
- Rukopis je bio gotov 2022., no trebalo je više od dvije godine da se uobliči u knjigu. Ponudila sam ga Školskoj knjizi kao izdavaču, zbog njihove opsežne fotografske građe, no nisam znala o koliko se elemenata još treba odlučiti prije izlaska knjige, primjerice gdje će biti fusnote, kako će izgledati naslovnica - krasi je ilustracija francuskog umjetnika i dizajnera Romaina de Tirtoffa poznatog pod imenom Erté, i još puno detalja.
Što je od građe studentima bilo dostupno prije vaše knjige?
- Uglavnom je bila riječ o engleskom prijevodu knjige ‘‘20.000 godina odijevanja‘‘ francuskog autora Françoisa Bouchera te knjiga o francuskoj visokoj modi autorice François-Marie Grau.
Što je moda?
- Moda je način komunikacije pojedinca sa svojom okolinom. Odjeća je oplošje, membrana između pojedinca i zajednice koja se može analizirati na ikonološkoj razini kao oblikovani predmet, na semiotičkoj kao simbol društvenog statusa, spola i stila života te značenja koja to nosi, te na antropološkoj razini kao nešto stvoreno prema potrebama čovjeka.
Kako je nastao taj termin?
- Nastao je iz latinske riječi modus - način te se počinje koristiti u ranoj renesansi pri opisivanju različitih modaliteta odijevanja i vrsta odjeće. Za prethodna povijesna razdoblja koristiti se termin odijevanje jer ona ne poznaju tu razlikovnost, dok se termin modni dizajn počinje koristiti u 19. stoljeću nakon pojave masovne proizvodnje, kada moda postaje dinamična, a trendovi kratkog trajanja.
Što je utjecalo na način odijevanja?
- Moda je oduvijek bila odraz društva i njegova načina razmišljanja, sustava vrijednosti i uvjerenja. Jedan od plastičnih primjera je takozvani ‘zakon o raskoši‘ koji je u različitim oblicima bio implementiran u zakonodavstvo od antičke Grčke do 19. stoljeća. Njime se određivalo koje se vrste tkanina mogu nositi, koje boje i tko se kako može odijevati, a sve u cilju uspostavljanja društvenih normi i moralnih vrijednosti. To samo govori koliko je moda snažan medij komunikacije.
Kako je društvo utjecalo na odijevanje muškaraca, a kako na odijevanje žena?
- Jasna rodna distinkcija javlja se u ranoj renesansi. No, zanimljivo je da muškarci, primjerice, otkrivaju noge, odijevajući hlače s usko pripijenim nogavicama, a krojevima se naglašavaju mišići ramena i ruku. Žene pak sve do kraja 19. stoljeća nisu slobodne odijevati se kako bi željele. Dapače, žensko je tijelo u središtu zabrana jer se smatralo da određene forme odjeće raspiruju djelovanje ‘Evina grijeha‘, navodeći muškarce na moralni pad.
Koje su povijesne epohe donijele najveći pomak?
- Upravo ta rana renesansa, ne samo zbog spomenutih razloga, već i stoga što u tom periodu krojevi postaju složeniji jer prate oblik tijela pa nabiranje tkanine ustupa mjesto tehnici krojenja. Zahvaljujući razvijanju trgovačkih mreža na Zapad pristiže znatan broj novih tkanina, boja i uzoraka, novih modnih dodataka i vrsta odjevnih predmeta, a prvi put odjeća postaje dokazom nacionalnog identiteta. Drugi veliki zaokret dogodio se u 19. stoljeću zbog industrijalizacije kojom odjeća postaje dostupna širokim masama. Uvodi se pojam modnog dizajna, a ključni faktor u oblikovanju odjeće postaje modni dizajner. Počinje se shvaćati i važnost produkcije, promocije i potrošača.
Koja vam je povijesna epoha najomiljenija?
- Osamnaesto stoljeće i doba rokokoa kad je moda razigrana i raskošna. To je doba napretka tehnologije i znanosti što se odražava i u odijevanju: tkanine se ne boje samo pigmentima već i sintetiziranim bojilima što je proširilo modnu paletu, izumljuju se novi načini tkanja, odjeća se izrađuje prema narudžbi pa su u toj epohi i korijeni visoke mode.
A tko se smatra prvim dizajnerom visoke mode?
- Britanac Charles Friedrich Worth koji je u Parizu krajem 19. stoljeća otvorio vlastitu modnu kuću. On je prvi član pariške organizacije Chambre Syndicale de la Haute Couture osnovane 1868.; on diktira modne trendove te prikazuje kolekcije dva puta godišnje prema sezonama.
Koji su događaji oblikovali suvremeno odijevanje?
- Velik je utjecaj imala londonska modna scena 60-ih te dekonstrukcijski stil nastao u Japanu 80-ih koji je razradio siluetu, krojeve i tkanine. Tada se u modu uvodi pojam koncepta, zamisli koju dizajner iskazuje odjećom. U Europi se modnim konceptom bavi takozvana Antwerpenska šestorka, šest dizajnera Kraljevske akademije likovnih umjetnosti u Antwerpenu koji su počeli karijeru u 80-ima.
Kako su nastale najznačajnije modne scene današnjice?
- Od 18. stoljeća postoji antagonizam između engleske i francuske mode. Kao velika trgovačka sila, Englezi su prednjačili u inovacijama i funkcionalnosti dok su se Francuzi okrenuli izradama po narudžbi, odnosno visokoj modi. Američka je modna scena pak izuzetno ležerna, dok se talijanska razvila nakon Drugog svjetskog rata kao butik moda.
Kako nastaju suvremeni modni trendovi?
- Velik, ako ne i najveći utjecaj ima američka tvrtka za masovne medije Conde Nast koja publicira i Vogue. Ona usmjerava trendove vodeći se isplativošću.
Što danas utječe na modu?
- Došlo je do promjene paradigme jer živimo u kulturi tijela. Umjesto da se željena silueta stvori uz pomoć odjeće, danas se ‘kroji‘ tijelo uz pomoć različitih estetskih zahvata. Stoga odjeća postaje manje važna i otuda dolazi do trenda prozirnih haljina i trikoa. Neosporan je i utjecaj interneta, odnosno blogera i modnih influensera - pojedinaca koji su, prije koje desetljeće, bili autsajderi u odnosu na modni sustav, a danas su njegov sastavni dio i zapravo najreleventniji pokretači trendova
I mnogima najvažnije pitanje - je li moda umjetnost?
- Konfekcijska proizvodnja nije, ali neke kreacije se s pravom mogu nazivati umjetničkim djelima; neke su izložene i u muzejima. I svijet umjetnosti prepoznaje modu: na naslovnici časopisa ‘‘Artforum‘‘, najutjecajnije publikacije u svijetu umjetnosti, 1982. je bila objavljena odjevna kreacija japanskog dizajnera Isseya Miyakea. Veza s umjetnošću održava se i kroz suradnje modnih dizajnera i umjetnika, ali i kroz dizajnerske izložbe. Yves Saint Laurent bio je prvi dizajner kojemu je za života postavljena izložba njegovih kreacija - bilo je to 1983. na tekstilnom odjelu njujorškog muzeja Metropolitan.