Predsjednik Hrvatskog društva za estetsku medicinu, koji je bio domaćin uglednog znanstvenog kongresa AMICO u Opatiji, ističe da je nužno okupiti stručnjake iz različitih područja kako bi rezultati za pacijente bili što kvalitetniji.
U poslu izuzetno stručan, iskusan i uspješan, a privatno opušten, duhovit i bez dlake na jeziku - tako bi se ukratko mogao opisati doc. dr. sc. Aleksandar Milenović, maksilofacijalni kirurg i predsjednik Hrvatskog društva za estetsku medicinu (HDEM). Zato će u šali reći kako je područje kojim se bavi “najpotrebnija nepotrebna stvar na svijetu”. Svjestan je, naime, da estetska medicina nikome ne spašava život, ali ga može uljepšati - baš kao i vlastiti odraz u ogledalu. Ale, kako ga zovu prijatelji, već je tri desetljeća u kirurgiji, od čega dva u estetskoj medicini, a pritom, kaže, neizmjerno uživa u onome što radi. Voditelj je Odjela za kirurgiju glave i vrata u Klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice te estetski kirurg u Poliklinici Kustec i Lege Artis, a ujedno je jedan od voditelja poslijediplomskog studija estetske medicine na Medical Esthetic Instituteu pri Medicinskom fakultetu u Rijeci. Nedavno je bio i domaćin AMICO-a, najstarijeg i jednog od najznačajnijih međunarodnih znanstvenih kongresa estetske medicine u Hrvatskoj i regiji. Tijekom tri dana u Opatiji okupili su se stručnjaci iz različitih područja, potvrdivši koliko je ova industrija dinamična, ali i koliko zahtijeva znanje, odgovornost i stalno usavršavanje.
Kako je bio zamišljen ovogodišnji AMICO, a što nas očekuje na idućem?
- HDEM okuplja sve specijalizacije koje se bave estetskom medicinom - dermatologe, plastične i maksilofacijalne kirurge, otorinolaringologe i stomatologe - pa smo u tom duhu koncipirali i program. Cilj nam je bio obuhvatiti interese svih struka, jer je riječ o golemoj industriji koja privlači velik broj stručnjaka. Na idućem AMICO-u fokusirat ćemo se na razliku između ljepote i starenja. Riječ je o kategorijama koje se često poistovjećuju, a mnogi tretmani i zahvati zapravo su usmjereni ili na jedno ili na drugo, rijetko na oboje. U segmentu estetike dosegnuta je određena razina i već su definirani standardi, dok područje starenja tek sada dolazi u prvi plan. Longevity će postati sve izraženiji i otvarat će se pitanje: zašto se baviti isključivo uljepšavanjem ako možemo djelovati na proces starenja? Dok u estetskom segmentu govorimo o kirurgiji, laserima, dermapenu, hijaluronskoj kiselini, egzosomima... u području starenja fokus se širi na cjelokupni stil života - od tjelesne aktivnosti i prehrane do sna i upravljanja stresom. Sve se više istražuje i uloga suplemenata te njihov utjecaj u različitim životnim fazama pa ćemo u cijelu priču uključiti i farmaceute.
To znači da kolege iz drugih struka ne doživljavate kao konkurenciju?
- Sve metode o kojima govorimo međusobno su kompatibilne - ne isključuju jedna drugu. Što ste bolji liječnik, to ćete naći bolju kombinaciju različitih pristupa, a rezultati će za pacijente biti kvalitetniji. Na kongresu smo imali 650 sudionika, među kojima i više od 100 stomatologa. Jer, što vrijedi estetika područja oko usana ako je ne prate i lijepi, skladni zubi? Stomatolog neće raditi facelifting, kao što ni ja neću izrađivati keramičke zube - upravo je zato suradnja nužna. Logično je da se jednom godišnje okupimo i otvoreno razgovaramo o svim temama, primjerice o estetskim standardima. Koliko je logično imati nijansu zuba A1 ako znamo da je prirodno najsvjetlija A3? To su neka pitanja o kojima treba zauzeti jasan stav.
Kakav je vaš stav o nekirurškim postupcima?
- Činjenica je da se višak kože od nekoliko centimetara može ukloniti isključivo kirurški, no zahvaljujući nekirurškim metodama, među kojima je i biostimulacija, facelifting se može odgoditi, što mi je sasvim prihvatljivo. Biostimulatori su danas postali gotovo dio osobne higijene, slično kao i hijaluronski fileri. Međutim, dok oni primarno daju volumen, biostimulatori poboljšavaju kvalitetu kože jer potiču fibroblaste na proizvodnju vlastitog kolagena i elastina. Sredstva poput polinukleotida i egzosoma također su sve popularnija, ali kao predsjednik Hrvatskog društva za estetsku medicinu apeliram na kolege da budu oprezni u njihovoj primjeni te da koriste kvalitetne proizvode od provjerenih dobavljača kako bi se izbjegle moguće komplikacije. Na AMICO-u te teme zauzimaju važno mjesto i imaju zasebnu sekciju, kao i na velikim svjetskim kongresima.
Kako je to zakonski regulirano?
- Zakonom je propisano da svaki liječnik koji se želi baviti estetskom medicinom mora proći odgovarajuću edukaciju. One se provode u centrima koje kontrolira Hrvatsko društvo za estetsku medicinu i potrebno ih je obnavljati svakih pet godina. S druge strane, ne postoji zakon koji sankcionira one koji nemaju takvu licencu ili edukaciju.
Jesu li vam društvene mreže pomoć ili otegotna okolnost?
- Ne mislim da medicina nužno treba biti na TikToku i Instagramu, ali to je naša realnost. Društvene mreže su dobre za promociju, no problem je što se zahvaljujući njima stvaraju nemedicinski, marketinški termini poput “cat eye”, “lip lift” “Russian lips”, “lip flip”... Nedavno me kontaktirala jedna žena u očajnom stanju i zatražila da joj popravim takozvani “chin wing”, loše izvedenu resekciju donjeg dijela čeljusti. I o toj problematici smo razgovarali na AMICO-u. Hrvatsko društvo za estetsku medicinu ima i internetsku stranicu te WhatsApp grupu u kojoj se članovi mogu u svakom trenutku javiti ako imaju određeni problem.
Može li se potreba za određenim zahvatima podijeliti po dekadama?
- Korekcije nosa ili ušiju zahvati su koji se mogu raditi u gotovo svakoj dobi. Biostimulanse ne primjenjujem prije četrdesete godine, kao ni polinukleotide, dok hijaluronske filere također rijetko koristim prije te dobi - osim kada je riječ o usnama. Facelifting najčešće radim nakon pedesete godine, kao i blefaroplastiku, koja je kod mene posebno popularna među muškarcima. Facelifting se kod njih rjeđe izvodi, uglavnom zbog kratke kose koja otežava prikrivanje ožiljaka.
Koje biste zahvate preporučili za proljeće i ljeto, a što bi trebalo izbjegavati?
- Sunce je danas jače nego ikad, pa je nužno redovito koristiti preparate s visokim zaštitnim faktorom. U tom razdoblju preporučio bih botulinum toksin, jer se pri jačem suncu više mrštimo, što može dovesti do izraženijih mimičkih bora. Kirurške zahvate u pravilu bih odgodio za jesenske mjesece.
Vaš je stav da bi svaka osoba trebala odabrati jednog estetskog stručnjaka koji će je pratiti kroz godine?
- Da. Kao što pacijent ima doktora obiteljske medicine koji prati njegovo opće zdravstveno stanje, tako bi trebao imati i estetskog liječnika koji će za njega napraviti dugoročni plan - svojevrsni hodogram kroz godine koje dolaze. Važno je napraviti plan zahvata i financija, a zatim povjeriti stručnjaku da vodi brigu o vašem izgledu. Istovremeno, treba naglasiti i važnost suradnje i razmjene iskustava među kolegama. Ako je potreban dodatni segment pomlađivanja ili uljepšavanja koji nije u mojoj domeni, pacijenta ću uvijek uputiti drugom stručnjaku. Na AMICO-u sam održao predavanje “Od kumice do supermarketa”, u kojem sam uspoređivao osobni pristup pacijentu i paket usluga, gdje kvaliteta i razina stručnosti može varirati.
Što čini dobrog stručnjaka?
- Mora biti vješt s rukama, imati izražen osjećaj za estetiku, biti dobar psiholog i dobar organizator, odnosno poduzetnik. Sve se to, naravno, stječe s godinama iskustva i rada. Mladi su često nestrpljivi i žele sve postići preko noći, preskačući stepenice, no to jednostavno nije moguće. Ja sam radio ozbiljne resekcije i rekonstrukcije puno prije nego što sam se počeo baviti estetskom medicinom. Potrebna je ozbiljna edukacija i dugogodišnja praksa ako želite postati kompletan stručnjak, a ne samo proći brzi tečaj. Ja to nazivam “fenomenom leptira i lampe”: leptir nesvjesno i ubrzano treperi oko izvora svjetlosti, dok na kraju ne izgori. Poanta je da treba ići polako, promišljeno - i doći će se do cilja.
Što biste još poručili mladima koje žele ići vašim putem?
- Da ne budu površni, da razlikuju bitno od nebitnog i da uvijek imaju “backup”. Nepredviđene situacije se događaju, a ako nemaš plan B i ne znaš pronaći drugo rješenje, ne bi trebao ulaziti u neku operaciju.
Što je vas privuklo maksilofacijalnoj kirurgiji?
- Već na prvoj godini studija na Medicinskom fakultetu u Zagrebu zaljubio sam se u anatomiju i znao sam da ću se baviti područjem glave i vrata. Ta se ljubav potvrdila mnogo godina kasnije, kroz rad na kadaver tečaju koji sada vodim s prof. dr. sc. Gordanom Starčević Klasan na poslijediplomskom studiju estetske medicine pri Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Što poduzimate za vlastiti izgled?
- Najviše toga poduzimam u svom “mindsetu”. Trudim se uživati u životu. I znanstvenik Gordan Lauc, koji se bavi longevityjem, rekao mi je da ne postoji čudotvorna tableta, već da je ključ svega u glavi. Uostalom, znamo da su hormoni sreće poput oksitocina i serotonina ne izlučuju nakon estetskih operacija, već zahvaljujući određenim aktivnostima i određenoj hrani. Osim toga, dnevno prohodam 10-12 kilometara, a jednom tjedno plivam i imam sat joge.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....