Kada pogledate put od prvog kongresa do danas, koliko je projekt narastao?

- U devetoj smo godini i gledamo prema desetoj, velikoj obljetnici, kada će se kongres vratiti u Rovinj. Ideja o kongresu zapravo je puno starija. Još kada sam počeo raditi u estetskoj medicini, govorio sam kolegama iz British College of Aesthetic Medicine u Londonu kako bismo jednog dana trebali pripremiti veliki kongres u Dubrovniku. Moj je otac još 80-ih pokušao organizirati takav internacionalni kongres, ali tada to zbog politike nije bilo moguće. Kada sam 2018. odlučio ostvariti tu ideju, nazvao sam kolegu iz Londona i zajedno smo ga pokrenuli Počeli smo s 200 do 280 ljudi, a danas očekujemo gotovo tisuću sudionika iz cijelog svijeta. Od prvog dana držimo isti visoki standard jer nam je važno da sudionici tijekom sva tri dana imaju potpuno iskustvo i da im ono što nauče ostane u pamćenju.

U Dubrovnik stiže oko tisuću stručnjaka

PRESS

Što je u fokusu ovogodišnjeg TAMC-a?

- Laseri, koji postaju jedan od ključnih alata estetske medicine uz botoks i filere. Imat ćemo veliki simpozij posvećen njima te predavanja vodećih svjetskih stručnjaka, među kojima su Matteo Tretti Clementoni i Alexander Turkevych, koji će govoriti o njihovoj primjeni u liječenju teških ozljeda i ožiljaka, uključujući posljedice ratnih ozljeda i napada kiselinom. U fokusu su i anatomija i komplikacije. U vremenu kada sve češće vidimo pretjeranu primjenu filera, migraciju filera i druge komplikacije, edukacija o anatomiji postaje još važnija. Zato ćemo s Tapanom Patelom imati masterclass iz anatomije, a prvi put će cijeli sat na početku kongresa biti posvećen upravo toj temi, uz još najmanje dvije sesije o komplikacijama.

Na kongres u Dubrovniku dolaze stručnjaci iz cijelog svijeta. Postoji li tema oko koje je međunarodna scena estetske medicine trenutno posebno uzbuđena?

- Estetska medicina trenutačno prolazi kroz snažan tehnološki razvoj, posebno kada je riječ o laserima, biostimulatorima i primjeni umjetne inteligencije. Jedna od tema bit će upravo mogućnost da AI analizira lice i kožu te pomogne liječniku odabrati najprimjereniji tretman, odnosno laser, stimulator ili drugu tehnologiju. Vjerujem da će takva primjena umjetne inteligencije u budućnosti omogućiti prirodnije i sigurnije rezultate, manje komplikacija i preciznije tretmane. No AI neće zamijeniti liječnika - odluka i odgovornost uvijek moraju ostati na stručnjaku. Ove godine imamo oko 70 međunarodnih predavača, među kojima je 25 vodećih svjetskih eksperata estetske medicine, najvećih i najpoznatijih imena u struci. To je i jedna od posebnosti TAMC-a - liječnici imaju priliku ne samo slušati svoje uzore nego s njima razgovarati, razmjenjivati iskustva i učiti izravno od njih.

Estetska medicina posljednjih je godina doživjela golemu transformaciju. Koji su najveći pomaci koji su se dogodili od prvog TAMC-a do danas?

- Prije devet godina već smo uz tehnike injektiranja botoksa i filera puno govorili o anatomiji, a danas su nam na raspolaganju i ultrazvuk te različite tehnologije za analizu kože. Jedan od najvećih pomaka je razvoj biostimulatora. Danas imamo velik broj različitih proizvoda na bazi hijaluronske kiseline, peptida i drugih tvari, kao i polinukleotide i egzosome, što je značajno proširilo mogućnosti tretiranja kože. Velik napredak vidljiv je i kod lasera - tretmani su sve precizniji, oporavak je kraći, a rezultati bolji. Istodobno se promijenio i pristup botoksu i filerima: danas se uglavnom koriste manje doze botoksa i puno promišljenije količine filera. Odmaknuli smo od trenda pretjerano naglašenih usana i prepunjenog izgleda.

Sve više se govori o prirodnom izgledu i očuvanju karaktera lica, a sve manje o klasičnom "dodavanju volumena". Je li se promijenio i način na koji liječnici razmišljaju o estetskim korekcijama?

- Pristup se promijenio jer imamo puno više mogućnosti i sve se više oslanjamo na kombinirane tretmane. Uz botoks i filere imamo krvnu plazmu, polinukleotide, Sunekos, Profhilo, egzosome, microneedling te lasere poput BBL-a i UltraCleara, kojima možemo poboljšati kvalitetu kože, ukloniti pigmentacije i postići prirodniji rezultat. Volim to usporediti sa stolom i stolnjakom: nije dovoljno popraviti samo jedno. Ako želimo dobar rezultat, moramo istodobno raditi na strukturi lica i kvaliteti kože. Kombiniramo lasere, biostimulatore i kemijske pilinge s botoksom i filerima, a svaka metoda ima svoju ulogu.

Jesu li se promijenila očekivanja pacijenata?

- Društvene mreže i dostupnost informacija promijenili su odnos liječnika i pacijenata. Oni danas dolaze puno informiraniji - istražuju na Googleu, društvenim mrežama i uz pomoć alata poput ChatGPT-a i često vrlo dobro znaju što žele. To je pozitivno kada su informacije kvalitetne i kada pacijent dolazi s realnim očekivanjima. Ali internet i AI mogu stvoriti i nerealna očekivanja, osobito kada ljudi pokušavaju postići izgled koji je snažno izmijenjen digitalnim alatima. Tada je na liječniku da procijeni što je za pacijenta primjereno, objasni mu mogućnosti i, ako je potrebno, odbije tretman.

Postoji li tehnologija ili pristup za koji mislite da će unijeti najveću promjenu?

- Mislim da će jedan od najvećih pomaka biti daljnji razvoj laserskih tehnologija, posebno UltraCleara. Riječ je o tehnologiji koja omogućuje rezultate slične CO₂ laseru, ali uz kraći oporavak, a može se koristiti i za tretiranje ožiljaka od akni. Posebno je zanimljiva coring metoda, odnosno microcoring, kojom se laserom uklanjaju mikroskopski stupci tkiva, nakon čega se koža prirodno zateže. Velik potencijal vidim i u BBL Heroicu, koji vrlo učinkovito djeluje na pigmentacije i kapilare, a može se koristiti i kod aktivnih akni. Uz razvoj umjetne inteligencije, laserske tehnologije postati će još preciznije i omogućiti sve bolje rezultate.

Dr. Nikola Milojević osnivač je TAMC kongresa

JOHN PAVLISH

Sve se više govori o tome da dobar estetski rezultat nije onaj koji se primijeti. Je li "nevidljiva estetika" budućnost?

- To je i sadašnjost i budućnost. Kod mojih pacijenata cilj je da se u pravilu ne primijeti da su radili estetske tretmane. Važno je postići promjenu, ali tako da ona izgleda prirodno i skladno s licem. Estetska medicina pritom nije samo pomlađivanje, nego i uljepšavanje. Ako netko ima malu bradu, grbicu na nosu ili vrlo tanke usne, možemo te proporcije promijeniti i poboljšati ono što mu smeta. Ali i tada cilj mora biti sklad - primjerice, povećati usne tako da odgovaraju proporcijama cijelog lica, a ne da sam tretman bude ono što prvo primijetimo. Za mene je to zapravo tiha ljepota - prirodno i odmjereno poboljšanje bez vidljivog traga estetskog zahvata.

Ove godine TAMC ostvaruje suradnju s British College of Aesthetic Medicine. Što takva međunarodna suradnja donosi kongresu, ali i hrvatskoj estetskoj medicini?

- British College of Aesthetic Medicine važan mi je jer sam upravo u Velikoj Britaniji započeo svoju karijeru, studirao i proveo 28 godina, uključujući specijalizaciju i brojne edukacije iz estetske medicine. U Londonu sam razvio svoju kliniku, u koju su pacijenti dolazili iz različitih dijelova svijeta, među ostalim i radi nekirurških korekcija nosa. Nakon povratka u Hrvatsku ostao sam povezan s British Collegeom, a na kongresu će imati vlastiti simpozij s vodećim britanskim stručnjacima. To mi je posebno važno jer je britanska estetska medicina među vodećima u svijetu i snažno sudjeluje u razvoju novih pristupa i tehnologija. Njihovo sudjelovanje pridonosi stručnom karakteru kongresa.

Koliko je teško organizirati kongres koji mora pratiti područje koje se tako brzo razvija? Dogodi li vam se da ono što je bilo "budućnost" prije godinu dana već postane standard do trenutka kada kongres počne?

- Struka se jako brzo mijenja. Ono što je prije godinu ili dvije bilo vrlo popularno danas možda više nije u fokusu jer se pojavilo nešto naprednije. I sam stalno pratim nove tehnologije - nedavno sam nabavio dva nova lasera, kao što smo ranije među prvima u Hrvatskoj uveli EMFACE, EMSCULPT i CoolSculpting. No, nešto novo ne znači nužno i bolje. Primjerice, neke konce nisam želio koristiti jer nisam bio siguran da su najbolji izbor za moje pacijente, a danas su uglavnom nestali s tržišta. Slično je i s nekim novim preparatima - uvijek želim prvo vidjeti kakve rezultate daju i jesu li doista bolji od onoga što već imamo.

Osim znanstvenog programa, TAMC je poznat i po atmosferi, druženju i povezivanju stručnjaka. Koliko vam je bilo važno da kongres ne bude samo niz predavanja, nego i mjesto susreta jedne međunarodne zajednice?

- Upravo je spoj vrhunske edukacije i dobre atmosfere jedan od zaštitnih znakova kongresa. Zato puno pažnje posvećujemo i društvenom programu. Svake godine organiziramo tematske večeri i partije, uz dobru glazbu, posebnu scenografiju i različita iznenađenja. Cilj je da se ljudi nakon predavanja imaju priliku opustiti, družiti i networking pretvoriti u stvarna poznanstva.