Većina ljudi ne nanosi dovoljno kreme za sunčanje i ne obnavlja je, pa i ne postiže razinu zaštite od UV zraka navedenu na bočici proizvoda
Kakvu god njegu za kožu inače koristili, zaštita od sunca za svakoga je obavezan korak. Dermatolozi to ponavljaju iz dana u dan, pa nije loše ponoviti još jednom, a u važnost zaštite vjerojatno smo se svi barem jednom uvjerili metodom vlastite kože.
No, koliko se trebamo štititi kako bismo bili sigurni od sunčevog zračenja? S obzirom na to da je popularnost preplanulog tena i dalje nepoljuljana, mnogi se vjerojatno pitaju i mogu li proizvodi sa zaštitnim faktorom potpuno spriječiti dobivanje "bojice", a neke možda brine što se događa sa sintezom vitamina D. Doista, koliko je neprobojna zaštita od sunca?
Kemijska i fizička zaštita
Naše tijelo brzo reagira na sunčeve zrake. Kada stignu do kože, UV zrake zapravo joj javljaju da poveća transkripciju gena koji je odgovoran za prvi korak u proizvodnji melanina, tamnog pigmenta u koži koji se stvara kako bi nas obranio od štetnog sunčevog djelovanja. Zaštitne kreme ograničavaju taj signal kako bi smanjile proizvodnju spomenutog gena, a u prijevodu to znači da je za oštećivanje tako zaštićene kože potrebna veća količina UV zračenja.
Za zaštitu možemo odabrati sredstva s kemijskim ili ona s mineralnim filtrima. Kemijski apsorbiraju UV zračenje i pokreću kemijsku reakciju koja pretvara zrake u toplinu koja se potom oslobađa iz kože. Mineralni filtri, pak, stvaraju fizičku barijeru koja blokira sunčeve zrake i odbija ih te one ne mogu doprijeti do kože. Struka trenutno smatra cinkov oksid i titanov dioksid jedinim takvim filtrima koji su sigurni za upotrebu i koji štite od oštećenja UV zrakama.
Što je s tamnjenjem?
Može se reći da se i uz nanošenje kreme za zaštitu od sunca i dalje može potamniti, no to ovisi o brojnim faktorima: koliko lako tamnite, koji SPF koristite, kada se i koliko dugo izlažete suncu, a i o tome koliko kreme za sunčanje nanosite. Kratica SPF (sun protection factor, odnosno faktor zaštite od sunca) označava vrijeme sunčevog zračenja potrebno da zaštićena koža dobije opekline u odnosu na vrijeme potrebno za pojavu opeklina na nezaštićenoj koži. To bi u teoriji značilo da vam je, ako inače izgorite za pet minuta, uz zaštitu SPF-om 30 potrebno 30 puta više vremena za pojavu opeklina. U konkretnom slučaju, dakle, 150 minuta. Ali, tako je samo u idealnom svijetu.
U stvarnosti većina ljudi ne nanosi dovoljno kreme za sunčanje i ne obnavlja je, pa i ne postiže razinu zaštite od UV zraka navedenu na bočici.
Prema tome, može se potamniti i uz zaštitno sredstvo na sebi, premda se to baš i ne bi trebalo dogoditi.
Čitajte i: Osam mjesta na tijelu koja uporno zaboravljamo štititi od sunca
Podloga ne pomaže
Ljudi se često zavaravaju misleći da će im "podloga", odnosno prva boja koju su stekli, omogućiti sigurno tamnjenje bez opeklina. No, sigurno tamnjenje ne postoji, odlučno kažu dermatolozi, jer svako je tamnjenje odgovor kože na UV zrake i zapravo ozljeda kože. Već je i ta "podloga" ozljeda, a iste te zrake zbog kojih koža tamni, mogu voditi i do trajnih oštećenja kože, preuranjenog starenja kože i povećanog rizika za razvoj raka kože.
A sinteza vitamina D?
Ljudi se nerijetko pitaju i hoće li im zaštitna sredstva omesti sintezu vitamina D, tzv. sunčevog vitamina koji nastaje u našoj koži pod djelovanjem sunčevih zraka, no to se najvjerojatnije neće dogoditi i ne bi trebalo biti razlog za izbjegavanje mazanja zaštitnim kremama. S obzirom na to da zaštita ne blokira sto posto sunčevih zraka (a i na to što se većina ljudi ne štiti dovoljno dobro), nešto UVB zraka će proći i omogućiti određenu produkciju vitamina D. Pored toga, liječnici ne preporučuju oslanjanje samo na jedan izvor ovog vitamina koji mnogima nedostaje, nego savjetuju i suplementaciju i konzumaciju obogaćene hrane i pametno izlaganje suncu (uz SPF).
Čitajte i: Propisno zaštitite tetovaže, sigurno ne želite da vam izblijede na suncu
Koliko je kreme dovoljno
Za lice i vrat: Istisnite kremu duž kažiprsta i duž srednjeg prsta. Ta je količina dovoljna za primjerenu zaštitu lica i vrata. Imajte uz sebe uvijek i balzam za usnice s visokim SPF-om i često ga koristite.
Za tijelo: Trebala bi biti dovoljna količina koja bi popunila čašicu za žestoko piće, dakle 50 mililitara. Znamo da prosječna bočica s kremom za sunčanje ima 250 ml te da je, prema tome, dovoljna za samo pet mazanja, ali što je tu je, na zaštiti od sunca ne smije se štedjeti. Ne zaboravite namazati ristove, stopala, uške, nadlanice... Sjetite se zaštititi i vlasište, na tržištu je dostupan niz proizvoda za tu namjenu.