Znate li da smo po udjelu osoba s debljinom među vodećima u Europi? U Hrvatskoj živi oko 734 tisuće osoba s debljinom, no tek 4 do 5 posto njih ima postavljenu dijagnozu debljine, dok je na farmakoterapiji svega oko 2,4 posto.

Unatoč alarmantnim podacima, istraživanje je pokazalo da građani i dalje ne razumiju da je debljina ozbiljna kronična bolest. Mnogi je smatraju osobnom odgovornošću pojedinca. Većina vjeruje da se višak kilograma može izgubiti isključivo kretanjem i „jačom voljom“, dok korištenje lijekova doživljavaju kao „liniju manjeg otpora“.

Debljina nije osobna slabost

S debljinom u svijetu živi više od milijardu ljudi, a zbog zabrinjavajućih trendova među mlađom populacijom do 2035. godine očekuje se rast na dvije milijarde. U Hrvatskoj se s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom suočava više od polovice odraslih – čak 65 posto, što je znatno iznad europskog prosjeka od 53 posto.

Iako većina građana prepoznaje da dostupnost visokokalorične hrane, visoka cijena zdravih namirnica i sjedilački način života potiču porast tjelesne mase, mitovi o debljini i dalje su snažno prisutni. Bolest se često tretira kao osobna slabost ili odluka pojedinca, a terapija lijekovima kao „prečica“.

U panel diskusiji na konferenciji za medije tvrtke Novo Nordisk sudjelovali su prof. dr. sc. Sanja Klobučar, dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu, Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), izv. prof. dr. sc. Silvija Canecki Varžić, predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva, HLZ, izv. prof. dr. sc. Mladen Krnić, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma, HLZ te doc. dr. sc. Tomislav Božek, prvi dopredsjednik Hrvatskog liječničkog zbora.

To potvrđuje istraživanje koje je proveo IPSOS za tvrtku Novo Nordisk u veljači 2026. godine na reprezentativnom nacionalnom uzorku od 407 ispitanika (CAWI metoda), a u osvrtu na podatke domaći endokrinolozi su na panel raspravi povodom Svjetskog dana debljine (4. ožujka) i Hrvatskog dana osviještenosti o debljini (16. ožujka) jasno su poručili: debljina nije pitanje karaktera ni volje, već kronična, metabolička bolest.

Riječ je o bolesti povezanoj s više od 229 ozbiljnih komplikacija – od dijabetesa tipa 2 i arterijske hipertenzije do određenih vrsta karcinoma i kardiovaskularnih bolesti. Statistika dodatno naglašava ozbiljnost problema: osoba s normalnim indeksom tjelesne mase ima 80 posto šanse doživjeti 70 godina, dok osoba s indeksom između 40 i 50 ima svega 50 posto.

Mladen Krnić, Silvija Canecki Varžić, Sanja Klobučar i Tomislav Božek u društvu Mariko Shimizu, direktorice Novo Nordisk Hrvatska

Više od estetskog problema

U fokusu liječenja debljine nije izgled, nego zdravlje. Ipak, u javnosti se bolest i dalje često pogrešno tumači kao odraz osobne slabosti i nedostatka volje, zanemarujući njezinu složenu, multifaktorijalnu prirodu i kronični tijek.

„Debljinu mnogi još uvijek promatraju isključivo kroz prizmu izgleda, a riječ je o bolesti koju treba pravodobno dijagnosticirati i liječiti kako bi se spriječio razvoj komplikacija i očuvala funkcionalnost organizma“, istaknula je prof. dr. sc. Sanja Klobučar, dr. med., dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu.

Promjena životnog stila temelj je terapije, no kada takav pristup ne daje očekivane i dugoročno održive rezultate, farmakoterapiju je potrebno uključiti pravovremeno, kao dio sveobuhvatnog liječenja.

„Moderni, dokazano učinkoviti lijekovi važan su alat za regulaciju apetita i metabolizma. Oni pomažu pacijentu ‘resetirati’ biološke mehanizme koji se odupiru održivoj promjeni tjelesne mase i time otvaraju prostor za stabilniji, dugoročniji uspjeh. Ključna poruka je da se debljina ne liječi voljom nego znanstveno utemeljenim metodama. A kada pristupimo pacijentu holistički, s pravim alatima u pravom trenutku, rezultati ne izostaju”, dodala je.

Promjena životnog stila kao temelj

Debljina je danas prepoznata kao kronična metabolička bolest, a ne samo „problem prekomjernih kilograma“, zbog čega su i terapijske mogućnosti znatno napredovale. Liječenje se planira individualno i često uključuje kombinaciju promjene životnog stila i medicinskih intervencija.

"Promjene životnog stila temelj su liječenja kod svih osoba s debljinom i ključne su za dugoročan uspjeh“, naglasila je izv. prof. dr. sc. Silvija Canecki Varžić, predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva. To podrazumijeva individualiziranu prehranu s planiranim unosom kalorija i uravnoteženim unosom nutrijenata, povećanu tjelesnu aktivnost prilagođenu mogućnostima bolesnika te psihološku podršku i edukaciju kako bi se razumjeli okidači nepovoljnih obrazaca prehrambenog ponašanja i održala motivacija.

„U posljednjih nekoliko godina dio svakodnevne medicinske prakse postali su i učinkoviti lijekovi koji pomažu u regulaciji tjelesne mase“, istaknula je.

Personalizirani plan za svakog

”Svaki uspješan plan liječenja uključuje dugoročne strategije suočavanja koje pomažu bolesnicima smanjiti tjelesnu težinu i spriječiti povrat težine. Osobe koje žive s debljinom stoga trebaju personalizirani plan liječenja koji je osmišljen posebno za njih. Taj plan može uključivati niz različitih opcija liječenja. Kako napreduju prema postizanju željene težine, plan se može mijenjati, prilagođavati trenutačnim potrebama i razvijati se tijekom vremena", istaknuo je izv. prof. dr. sc. Mladen Krnić dodajući kako moderni pristup liječenju debljine uzima u obzir da se tijelo bori protiv gubitka težine mijenjajući hormone i neuroendokrino upravljanje glađu, sitošću i potrošnju energije, što pacijentima otežava održavanje rezultata samo snagom volje.

"Danas im farmakoterapijom u tome možemo pomoći. Ciljevi ne moraju biti dosezanje idealne težine. Već i gubitak od 10-15% tjelesne mase značajno smanjuje rizik od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i problema s disanjem u snu”, izjavio je Krnić.

Najnovije studije pokazuju da GLP-1 RA lijekovi omogućuju prosječan gubitak tjelesne težine od 21 posto, dok svaka treća osoba izgubi 25 posto i više svoje tjelesne mase. Pritom dolazi do poboljšanja sastava tijela jer najveći dio gubitka otpada na masnu masu, uz očuvanu mišićnu funkciju.

Farmakoterapija kao prekretnica

Iako je osnova liječenja i dalje promjena životnih navika - uravnotežena prehrana, smanjenje dnevnog unosa kalorija od oko 500 kcal dnevno te najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti tjedno. No, kako ističu stručnjaci, pravi preokret dogodio se pojavom GLP-1 receptor agonista odobrenih za liječenje pretilosti.

"Tada je započeo revolucionaran preokret u farmakoterapiji debljine. GLP-1 receptor agonisti predstavljaju revolucionarnu prekretnicu u liječenju debljine. Dokazano snižavaju rizik od srčanog i moždanog udara, poboljšavaju rad bubrega i jetre i imaju pozitivan učinak na kognitivne funkcije. Kod osoba s debljinom i kardiovaskularnom bolešću primjena nekih od GLP-1 receptor agonista udružena je smanjenjem kardiovaskularne smrtnosti. Uzimajući to u obzir, slobodno možemo istaknuti da primjena GLP-1 receptor agonista dodaje godine životu, kao i život godinama”, zaključio je doc. dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., prvi dopredsjednik Hrvatskog liječničkog zbora.

Istraživanje koje je proveo Ipsos Puls za Novo Nordisk pokazalo je da su Hrvati svjesni problema debljine, ali i tek malo više od trećine smatra da je treba gledati kao bolest, a više od pedeset posto vjeruje da svatko može skinuti kilograme samo ako se kreće

Stigma ubija – doslovno

Unatoč znanstvenim spoznajama i dostupnim terapijama, stigma i dalje predstavlja jednu od najvećih prepreka u liječenju debljine. Sve dok se bolest promatra kao osobna sramota, a ne kao kronično stanje koje zahtijeva medicinsku skrb, mnogi će ostati bez pomoći. A podaci su jasni: gubitak od samo 10 do 15 posto tjelesne mase može dovesti do remisije dijabetesa tipa 2 i značajno smanjiti rizik od smrtnosti. Promjena perspektive stoga nije samo pitanje empatije – nego pitanje zdravlja.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Gloria x Novo Nordisk