"Otprilike između 45 do 50 posto žena u perimenopauzi iskusi lupanje srca. Riječ je o prilično neugodnom iskustvu na koje definitivno treba obratiti pozornost, ali bez panike. U tom se periodu života smanjuje razina estrogena koji ima kardioprotektivni učinak te povećava mogućnost nastanka ateroskleroze, pa se preporučuje barem jednom godišnje, ili jednom u dvije godine ako liječnik tako procijeni, obaviti preventivni kardiološki pregled", kaže dr. Hulak-Karlak, iskusna kardiologinja s više od 20 godina kliničkog rada.

Karijeru je započela u Kliničkoj bolnici Dubrava, gdje je više od 17 godina radila u invazivnoj i intenzivnoj kardiologiji, a od 2025. dio je tima Poliklinike Sinteza gdje primjenjuje svoje bogato iskustvo. Specijalizirala se za dijagnostiku i liječenje kompleksnih kardioloških stanja te izvođenje invazivnih i neinvazivnih postupaka poput kateterizacije srca, koronarografije, ultrazvuka srca i holter monitoringa.

Koji su najčešći srčani problemi koji se javljaju u (peri)menopauzi?

Povišen krvni tlak/arterijska hipertenzija, dislipidemija, odnosno povišena koncentracija masnoća/kolesterola u krvi, ateroskleroza s posljedičnom aterosklerotskom/ishemijskom bolešću srca - angina pektoris, infarkt miokarda/srčani udar; srčano zatajivanje i aritmije.

Zašto se rizik od kardiovaskularnih bolesti povećava nakon menopauze?

U (peri)menopauzalnom razdoblju dolazi do promjene hormonskog i metaboličkog statusa. Smanjuje se razina estrogena koji ima kardioprotektivni učinak; smanjuje se koncentracija tzv. dobrog, HDL kolesterola, a povećava se koncentracija lošeg, LDL kolesterola. Osim razine estrogena, smanjuje se i razina progesterona, što dodatno utječe na ritam lučenja kortizola i pojačan stres. Povećava se tjelesna težina, s naglaskom na povećanje trbušnog masnog tkiva; smanjuje se osjetljivost na inzulin. Sve to pospješuje nastanak ateroskleroze (nakupljanje plakova na krvnim žilama), inzulinske rezistencije, odnosno šećerne bolesti tipa 2 te povišenje vrijednosti arterijskog tlaka.

Koju ulogu estrogen ima u zaštiti srca i što se događa kad razina estrogena padne?

Estrogen ima vazodilatacijsko (širenje krvnih žila), protuupalno, antitrombotičko i antioksidativno djelovanje, odnosno smanjuje upalne procese u stijenkama krvnih žila, smanjuje stvaranje upalnih medijatora upale, inhibira nakupljanje leukocita i trombocita... te posljedično povećava elastičnost krvnih žila, poboljšava cirkulaciju, smanjuje rizik od nastanka ugrušaka (tromboze). Osim toga estrogen održava povoljan lipidni profil snižavajući koncentraciju LDL kolesterola i povećavajući koncentraciju HDL kolesterola. Pri smanjenju razine estrogena krvne žile postaju rigidnije, kruće, povećava se krvni tlak, povećava se rizik od nastanka plakova i ugrušaka.

Može li hormonska nadomjesna terapija pomoći u prevenciji srčanih bolesti?

Može, uz naglasak na oprez i adekvatnu selekciju. Naime, hormonska nadomjesna terapija nije primarno indicirana za prevenciju kardiovaskularnih bolesti.

Postoje li rizici vezani uz hormonsku terapiju kada je riječ o srcu?

Postoje, prvenstveno je povećan tromboembolijski potencijal; nastanak tromboze i embolija; s posljedičnim nastankom srčanog i moždanog udara, plućne embolije... Zato je izuzetno bitna, kao što sam napomenula, adekvatna selekcija pacijentica.

Mjerenje/kontrole arterijskog tlaka

Press

Koji su simptomi srčanih problema kod žena u menopauzi koje često zanemaruju?

Lupanje srca, umor, vrtoglavica, znojenje, kratkoća daha, bolovi u vratu, čeljusti/vilici, leđima..

Kako razlikovati simptome menopauze od simptoma srčanih bolesti?

Pažljivom i podrobnom anamnezom, odnosno slušanjem, propitivanjem i analizom tegoba i simptoma - njihovoj pojavnosti (naglo; postepeno...), intenzitetu, eventualnim provocirajućim čimbenicima...

Kada bi trebalo potražiti kardiologa, a ne ginekologa?

Ako se javlja bol u prsima, nedostatak zraka i otežano disanje, smanjena tolerancija napora, otekline nogu, gubitak svijesti, povišene vrijednosti krvnog tlaka, povišene vrijednosti masnoća/kolesterola, obiteljska anamneza (povijest) srčanih bolesti, svakako bi se trebalo javiti kardiologu.

Koje preventivne mjere preporučujete ženama u menopauzi za očuvanje zdravlja srca?

Zdravu prehranu, idealno mediteransku, najmanje 150 minuta tjedno fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta, održavanje adekvatne tjelesne težine, redovite kontrole krvnog tlaka te laboratorijskih nalaza – šećer i masnoće (kolesterol, trigliceridi), izbjegavanje upotrebe duhanskih proizvoda, ograničenje unosa alkohola, pridržavanje mjera i savjeta o primjeni preporučene farmakoterapije.

Kako prehrana i tjelovježba mogu pomoći u smanjenju rizika?

Puno! To nije mit, već istina jer su brojne randomizirane kliničke studije pokazale dobrobiti smanjenja kardiovaskularnog rizika smanjujući krvni tlak, poboljšavajući lipidni profil smanjenjem ukupnog i lošeg, LDL, kolesterola i triglicerida, pomažući u kontroli/redukciji tjelesne težine, krvnog tlaka, šećera u krvi. Fizička aktivnost povećava koncentraciju tzv. hormona sreće; endorfini, dopamin, serotonin; s posljedičnim smanjenjem stresa.

Koliko često bi žene u menopauzi trebale raditi kardiološke preglede?

Jednom godišnje ako postoje rizični čimbenici. Ako je žena niskog rizika, svake dvije do tri godine, a u slučaju pojave tegoba, tj. simptoma odmah.

Koje pretrage preporučujete za žene u menopauzi kako bi se pratilo zdravlje srca?

Mjerenje/kontrole arterijskog tlaka uz osnovne laboratorijske nalaze; određivanje koncentracije glukoze (šećera) u krvi te lipidogram, koncentracija triglicerida, kolesterola, LDL i HDL kolesterola u krvi. Eventualne daljnje pretrage, dijagnostička obrada prema liječničkoj preporuci, ovisno o kliničkoj indikaciji.

Sadržaj nastao u suradnji Gloria x Sinteza