Debljina je jedna od najkompleksnijih javnozdravstvenih tema, a znanost je sve glasnija u poruci da je riječ o kroničnoj, multifaktorskoj bolesti, a ne jednostavnom pitanju volje pojedinca ili životnog stila
ebljina nije samo pitanje izgleda, nego ozbiljna kronična bolest povezana s više od 200 zdravstvenih komplikacija - od srčano-žilnih bolesti i dijabetesa tipa 2 do masne jetre i pojedinih vrsta raka. Nastaje kao posljedica kombinacije genetskih, bioloških, okolišnih i socijalnih čimbenika, a ne rezultat nedostatka volje ili discipline. Dobra je vijest da se zdravstvene koristi mogu vidjeti već nakon gubitka samo 5 % tjelesne težine. Ipak, pokušaji samostalnog mršavljenja često završavaju neuspjehom i dodatnim rizicima, zato je važno proces provoditi uz stručni liječnički nadzor. O ovoj temi razgovarali smo sa stručnjacima, čije preporuke slijede u nastavku, a dodatne informacije i savjete potražite na platformi istinaodebljini.hr.
STIGMA KAO PREPREKA
Endokrinologinja dr. Sanja Klobučar jedna je od stručnjakinja koje najjasnije zagovaraju promjenu načina na koji društvo razumije debljinu. Kako ističe, riječ je o kroničnoj bolesti čiji su uzroci znanstveno objašnjivi, ali čije je liječenje i dalje opterećeno snažnim predrasudama. - Najveća prepreka je i dalje stigma. Duboko je ukorijenjena ideja da je osoba s debljinom "sama kriva". Kada se bolest moralno osuđuje, puno je teže otvoriti prostor za ozbiljan, medicinski utemeljen pristup - napominje dr. Klobučar. Uz stigmu, kao ključni problem navodi i nedostatak edukacije - i u zdravstvenom sustavu i među pacijentima.
"Znanost o debljini napredovala je nevjerojatno brzo, ali velik dio sustava nije se u istom ritmu prilagodio. Mnogi liječnici nisu imali priliku dodatno se educirati, a u društvu još nije dovoljno poznato da debljina ima genetske, hormonalne, metaboličke i psihološke uzroke." Treća prepreka je financijska dostupnost terapije. "Ako se moderni lijekovi plaćaju isključivo iz vlastitog džepa, učvršćuje se pogrešna percepcija da je riječ o estetskom, a ne o zdravstvenom problemu."
Kada govori o pristupu pacijentima, dr. Klobučar naglašava da je prvi korak uvijek - razumijevanje.
"Pacijenti često dolaze s osjećajem krivnje. Naša je dužnost stvoriti atmosferu povjerenja, saslušati ih, razumjeti njihove navike, zdravstvenu povijest i tek onda postaviti realan plan", poručuje doktorica te dodaje da se farmakoterapija ne bi smjela koristiti kao posljednja opcija.
"Moderna farmakoterapija važan je alat koji djeluje na apetit, sitost i metabolizam. Razmatramo je kada osoba ima debljinu ili prekomjernu težinu uz dodatne zdravstvene rizike, a promjena životnih navika ne daje održive rezultate. Najbolji učinak postiže se kada je lijek dio šireg plana koji uključuje prehranu, aktivnost, kvalitetan san i psihološku podršku", govori dr. Sanja Klobučar i dodaje kako i mali gubitak težine donosi veliku korist.
"Doista je istina da već oko 5 % gubitka tjelesne mase može donijeti značajan zdravstveni benefit. Već time se smanjuje visceralna mast, poboljšava regulacija glukoze, snižava tlak, smanjuje masnoća u jetri i upala u tijelu", objašnjava i ističe da je važno da liječnici pacijentima ne postavljaju nerealne ciljeve te zaključuje kako smo danas na dobrom putu.
"Sve dok se debljinu promatra kroz prizmu krivnje i estetike, ne možemo napraviti stvaran napredak. No, interes javnosti danas je veći nego ikad, a znanost nikad moćnija. To je razlog za optimizam."
KILOGRAMI I TRUDNOĆA
Pretilost značajno utječe na žensku plodnost jer mijenja hormonalni i metabolički status. Kako objašnjava dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, specijalistica ginekologije i opstetricije, povećano masno tkivo ponaša se kao endokrini organ koji narušava osjetljivost na inzulin, remeti ovulaciju i mijenja kvalitetu jajne stanice. Zato žene s prekomjernom tjelesnom masom češće imaju neredovite cikluse, izostanak ovulacije i smanjene šanse za začeće. Masno tkivo povećava razinu estrogena, a kronična upala dodatno otežava implantaciju embrija. Najbolja prevencija počinje rano - prepoznavanjem rizika i razgovorom o tjelesnoj masi prije planiranja trudnoće. Dr. Pavičić Baldani naglašava da težina nije stvar karaktera i da već 5 - 10 % gubitka kilograma može poboljšati cikluse, ovulaciju i ukupnu reproduktivnu prognozu.
Kada trudnoća nastupi, ključno je izbjeći pretjeran porast kilograma. Prehrana u trudnoći treba biti kvalitetna i uravnotežena, jer prekomjeran porast težine povećava rizik gestacijskog dijabetesa, preeklampsije, komplikacija poroda i rađanja djeteta povišene porođajne mase. S druge strane, premali prirast nosi rizik zastoja rasta fetusa.
"Obilje povrća, kvalitetni proteini, zdrave masti, cjelovite žitarice, dovoljno vode i redovita, umjerena tjelesna aktivnost. Povremeno zadovoljiti želju je normalno, ali svakodnevno opuštanje kroz slatkiše, brzu hranu i zaslađene napitke najčešće dovodi do porasta kilograma iznad zdravog raspona", pojašnjava. U suvremenoj praksi planiranje trudnoće i liječenje debljine trebaju ići paralelno. Najdjelotvorniji pristup je umjereni gubitak težine kroz individualiziranu prehranu, aktivnost, upravljanje stresom i - kada je potrebno - farmakoterapiju.
"U konačnici, cilj individualiziranog pristupa nije da žena postigne ‘idealno tijelo‘, nego da u trudnoću uđe što zdravija, radi vlastitog zdravlja, ali i zato da bebi pruži najbolji mogući početak života", zaključuje Pavičić Baldani.
DEBLJINA I BOLESTI SRCA
Kardiolog dr. Viktor Peršić godinama radi s pacijentima koji se bore s prekomjernom težinom, a njegova je poruka jasna: debljina nije estetski problem niti rezultat manjka volje, nego dugotrajna, složena bolest. Upravo zato pristup mršavljenju mora biti realan, stručan i prije svega - podržavajući.
"Debljina je kronična bolest, a ne nešto što možemo riješiti u nekoliko tjedana. Ljudi često misle da je dovoljno imati više samodiscipline, ali u stvarnosti je ljudska biologija puno snažnija od naše volje", ističe dr. Peršić. Posebno naglašava kako gotovo nitko nije kriv za povratak kilograma nakon dijete. Prema njegovim riječima, tijelo pamti svako razdoblje restrikcije i reagira na način koji nas dovodi u začarani krug.
"Tijelo se brani od gubitka težine. Kada mu naglo smanjite unos hrane, ono usporava metabolizam i pokušava nas vratiti na staru, "sigurnu" težinu. Zato se kilogrami vraćaju - ne zato što ste slabi, nego zato što tako funkcionira naš organizam", poručuje.
Dr. Peršić dodaje da je ženama situacija dodatno otežana zbog hormonalnih promjena kroz život: trudnoća, dojenje, perimenopauza i menopauza mijenjaju način na koji tijelo regulira težinu.
"Mnoge žene mi kažu da "rade sve isto, ali više ne ide". I u pravu su. Njihovo tijelo se promijenilo, a one si često bespotrebno predbacuju", govori dr. Peršić te ističe kako je ključ u realnim očekivanjima i dugoročnom pristupu koji kombinira medicinu, prehranu, kretanje i psihološku podršku.
"Debljina se može liječiti, ali ne brzinskim dijetama. Potrebna je stručna pomoć, razumijevanje vlastitog tijela i puno manje osude - osobito samoprijekora, kojeg žene ionako nose previše", zaključuje dr. Peršić.
Saznajte kako promijeniti životne navike na istinaodebljini.hr
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Gloria x Novo Nordisk
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....