Zagrepčanka Martina Šimunković (46), jedna od rijetkih staklopuhačica u Hrvatskoj, ljubav prema prirodi pretočila je u “ zeleni” poslovni projekt. Naime, obiteljski staklopuhački obrt - u kojem se od 50-ih godina prošlog stoljeća izrađuju ukrasi od stakla - obogatila je izradom malih biljnih staklenika.
Faze izrade: Martina prvo razvlači šuplje staklene cijevi...
Faze izrade: Martina prvo razvlači šuplje staklene cijevi...
- Da pokojni djed Ignac Križanić može vidjeti moje Koogle, koje su zapravo inkubatori za rast sjemena i mladice drveta, bio bi beskrajno ponosan. Baš kao što je i moj otac Josip Križanić, koji je nastavio njegov posao, a mene izučio vještini puhanja stakla. Kad je lani otišao u mirovinu, naslijedila sam obrt - govori Martina Šimunković, dodajući da se mladica, kad joj kugla postane “tijesna”, lako izvadi i presadi.
potom ispuhuje kugle, a onda reže višak stakla i na koncu obrađuje grlo.
potom ispuhuje kugle, a onda reže višak stakla i na koncu obrađuje grlo.
Tako je nedavno uzgojila hrast na prozorskoj dasci svog doma: u nekoliko tjedana iz maksimirskog žira narastao je u klijanac.
- Prošli tjedan sam ga izvadila i posadila u teglu, a kad još malo naraste, presadit ću ga u vrt. Ne mogu opisati radost koju osjećam promatrajući kako iz sjemena raste mlado drvo koje će desetljećima biti na Zemlji - govori Martina Šimunković, povjesničarka umjetnosti i etnologinja, koja se nakon 13 godina provedenih na mjestu voditeljice Odsjeka za nematerijalna kulturna dobra u Ministarstvu kulture odlučila za samozapošljavanje i revitalizaciju obiteljskog obrta.
Ljubav prema puhanju stakla otkrila je kao djevojčica
Uz oca je osmišljavala i izrađivala božićne i uskrsne staklene ukrase, no sad su joj glavna preokupacija staklene kugle za stabla. Nakon što ih ispuše, Martina kugle isporučuje biologu dr. sc. Dušanu Jeliću koji ih u svom pogonu u Maksimiru puni kvalitetnim supstratom i stavlja sjeme drveta te sve uskladišti kako bi počelo klijati. Tek tada se proizvod isporučuje kupcu.
Osim hrasta, u mini staklenicima dosad su izrasli gorski i poljski javor, hrast lužnjak i medunac, bukva, tisa te maslina.
Kad se biljka ukorijeni u kugli, nježno se vadi i sadi - u vlastitom vrtu ili na ciljanu površinu koja će se moći odabrati i planirati preko web aplikacije, sastavnog dijela projekta Martine Šimunković koji je osmislila uz pomoć prijatelja Gorana Ladišića, zaduženog i za organizaciju prodaje proizvoda.
Svaka Koogla zajedno sa supstratom, sadnicom i stalkom teži 200 grama.
Svaka Koogla zajedno sa supstratom, sadnicom i stalkom teži 200 grama.
Samo autohtone i neinvazivne vrste drveća idu u prodaju, biraju se u skladu s klimatskim, geološkim, topografskim i vegetacijskim karakteristikama područja u koje se drvo namjerava saditi, a sjeme ima deklaraciju porijekla.
- Svaka zavičajna vrsta najbolje je prilagođena području u kojem živi pa o tome obavijestimo i kupce, od onih koji kuglu kupuju za ukras u stanu do korporacija koje mogu uzeti veće količine i potom organizirati teambuilding pošumljavanja. Potencijali su golemi, a na nama je da osmislimo kako uživajući doma u zelenilu pridonijeti i zdravlju naše Zemlje - ističe Martina Šimunković.
Čitajte i:
Zagrebačka prevoditeljica našla je sjajan hobi: Prešano cvijeće pretvara u predivne zidne dekoracije
Mediteran na balkonu: Neodoljiv miris začinskog bilja neka vas odvede iz doma na obalu mora
Zeleni plan za sretan stan: Urbana džungla u vlastitom domu nikad nije bila poželjnija