Nenad Sovilj, koji svojim radom od samog početka karijere neprestano pomiče granice između primijenjene umjetnosti i visoke estetike, za Gloriju govori o duhovnoj dimenziji stvaranja, zaokretu prema zlatu i dragom kamenju te o tome zašto želi da njegovi radovi postanu dio kulturne baštine.
Čim sam ušla u novu boutique galeriju Nenada Sovilja (45) na adresi Nikole Tesle 7 u Zagrebu, odmah se osjetila posvećenost detaljima i ručnom radu. Nije to samo prostor za izlaganje nakita, već prava radionica gdje se spajaju tehnologija i priroda kroz materijale koje koristi. Na stolu je ležao čekić – simbol stvaranja vlastitim rukama. Ove godine naš cijenjeni umjetnik i dizajner nakita, čiji se rad već godinama svrstava među sam vrh suvremene umjetničke i dizajnerske scene, obilježava 20 godina rada i ulazi u novu fazu stvaralaštva – dublju, zreliju i usmjereniju na suštinu.
Novi prostor u kojem nas je dočekao otvorio je kolekcijom Trezor, kojom zatvara jedno razdoblje i započinje novo. Kutije za nakit iz kolekcije je, kako nam Sovilj sam otkriva, izradio sam, kombinirajući pritom tradicionalni zanat i moderne tehnologije poput 3D printa. Pritom je koristio biorazgradive materijale s prirodnim sastojcima poput drveta, mramora i cigle, pokazujući kako tehnologija i priroda mogu skladno surađivati u službi umjetnosti.
Od mladenačkog ega do zrelosti
Priznaje da se prije dvadeset godina nije mogao ni nadati ovolikom uspjehu. Kad je bio dječak mnogo ga je toga zanimalo, no nije znao čime se dugoročno želi baviti, dok su ga roditelji stalno poticali da pronađe svoj put. "Bio sam posvuda, nisam znao što točno želim... Sad, kad pogledam unazad, nisam mogao ni sanjati da ću doći ovdje gdje jesam, ali drago mi je da nisam odustao", iskreno nam govori dizajner.
Osvrnuvši se na početke, otvoreno govori o mladenačkom egu i površnosti. "Kao mladi, svi smo pomalo u tom nekom ego tripu – važno nam je samo da nešto izgleda lijepo, da bude u trendu. Površno razmišljamo, i kao ljudi i kao umjetnici", kaže Sovilj koji kao važnu prekretnicu u svojoj karijeri izdvaja kolekciju Molekula iz 2015. "Tada sam zapravo sazrio kao umjetnik. Od tog trenutka moji su radovi postali mnogo zreliji, promišljeniji, s jasnijim, prepoznatljivim potpisom", objašnjava.
Druga prekretnica bila je, pak, vezana uz sam izbor materijala. Naime, godinama je Soviljev zaštitni znak bila smola, ali kako se razvijao kao umjetnik, sve ga je više privlačila ideja trajnosti, plemenitosti i klasične vrijednosti. "U toj drugoj dekadi stvaranja polako sam počeo mijenjati odnos prema materijalima. Prvo sam zavolio zlato – pogotovo žuto zlato, koje mi je prije bilo gotovo odbojno. Nekad sam govorio da želim samo srebrno, dok danas radim isključivo sa zlatom i dragim kamenjem", govori nam.
Odluka da se odrekne smole, priznaje, nije bila nimalo jednostavna, budući da ga je taj materijal pratio dugi niz godina i postao gotovo sinonim za njegov prepoznatljiv stil. No, kako kaže, u ovoj fazi stvaranja želi da njegovi radovi traju. "Stvar je u tome što smola ima svoj rok trajanja. Za pedeset ili sto godina više neće biti ista, dok zlato, s druge strane, ostaje zauvijek. I upravo zbog toga odlučio sam se posvetiti isključivo tim materijalima", objašnjava Sovilj. I dok je nekad odbacivao dijamante i bisere zbog asocijacija s konzumerizmom i tržišnim manipulacijama, danas na njih gleda sasvim drugačije.
Spiritualna dimenzija stvaranja
Nenadov stvaralački proces ne proizlazi isključivo iz zanatske vještine, za njega je stvaranje čin duboko povezan s nečim višim. Govori o nadahnuću kao o božanskom talentu, o trenutačnom "flashu" koji dolazi niotkuda i koji mora brzo zabilježiti prije nego što iščezne. "Više ne mogu reći da to dolazi samo od mene... Prije sam mislio da sam ja jako talentiran, da je to sve moje. Ali s vremenom sam shvatio da zapravo prenosim nešto mnogo veće od mene samoga", dodaje.
Duhovnost je, govori nam, glavna komponenta njegova umjetničkog izraza. "Njegujem tu neku spiritualnost u sebi, kao i povezanost s prirodom. Kroz meditaciju, boravak u prirodi, doživljavanje svega – živog i neživog", objašnjava dizajner koji je prepoznatljiv i po tome što se ne skriva iza površinskih estetskih formi, a njegovi radovi nose dublje značenje, simboliku i mitološku inspiraciju.
"Uvijek crpim inspiraciju iz daleke prošlosti – drevnih civilizacija, simbola i arhetipova. Vjerujem da kroz svoj rad prenosim nešto iz kolektivne svijesti", kaže Sovilj. Zato njegove kolekcije poput Genesisa, Monumenta, Molekule ili Metamorfoze nisu samo vizualno upečatljive, već imaju i poruku.
Objašnjava i kako sve češće voli povezivati staro i novo. "Kad stvaram novu kolekciju, često neki njezin detalj ubacim u stariju. Sad sam, recimo, iz Trezora jedan motiv prenio u Metamorfozu. Tako osvježavam raniji rad", dodaje.
Unikatnost s pogledom prema budućnosti
Na pitanje što bi njegov nakit rekao o njemu – kad bi to mogao, Sovilj ostaje skroman. Unatoč uspjehu, i dalje više razmišlja o procesu izrade i poruci nego o sebi. "Mislim da sam autentičan, da sam jedan od rijetkih koji stvaraju nakit s pričom", priznaje nam dizajner čiji rad ne cilja široke mase, ali ni ne treba. Uostalom, prema analizi više naprednih AI sustava provedenoj na njegovim radovima iz kolekcije Genesis, prikazanoj u Klovićevim dvorima 2023., utvrđeno je da je ciljna skupina za njegov tip umjetničkog nakita izuzetno uska – svega 0,0006 do 0,0008 posto svjetske populacije.
"To bi bilo otprilike iznosilo između 55 i 75 tisuća ljudi na svijetu – najimućnijih kolekcionara, intelektualaca, povjesničara umjetnosti", dodaje dizajner.
I baš zato, Sovilj ostaje upravo ono što jest – unikatan, kompleksan i istinski suvremeni umjetnik s pogledom na prošlost, ali stvaranjem usmjerenim isključivo prema budućnosti. Jer, uvjeren je da ono što stvara nadilazi modu i trendove – vidi to kao nešto što će jednoga dana, barem se on tome nada, postati dio kulturne baštine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....