Obitelj Vasilj je prije 17 godina, nedaleko od Međugorja započela svoj životni projekt u koji su uključeni svi članovi - od bake Dragice, preko oca Nikice i majke Marine do njihovih sinova Anđela, Luke i Ante.
Skriven u srcu Hercegovine, tek dva kilometra od svjetski poznatog svetišta Međugorja, smjestio se jedinstveni kompleks Hercegovačko selo čija je gradnja započela još 2008. Čine ga čak dvadeset i četiri šarmantne kamene kuće, a njegova priča govori o nasljeđu, ljubavi prema tradiciji i kulturi, koju su iz generacije u generaciju prenosili prvo baka Dragica, pa današnji vlasnici Nikica i Marina Vasilj te njihovi sinovi Luka, Ante i Anđelo sa suprugom Marijom i djecom Nikolom te Sofijom.
Nikica je cijeli život strastveno skupljao starinske predmete, od alata do namještaja, i ta je kolekcija ubrzo prerasla u ideju o etnografskom muzeju u kojem bi se ti vrijedni eksponati sačuvali za buduće naraštaje. Kad su 2008. riješene sve administrativne prepreke, na zemljištu od 20 tisuća kvadrata započela je zahtjevna gradnja kompleksa, podignutog isključivo od hercegovačkog kamena i opasanog tradicionalnim suhozidom, koji je danas zaštićeno kulturno dobro.
"Otac je svoju ljubav prema kamenu, Hercegovini, kulturi i baštini prenio i na sljedeće naraštaje, na mene i braću, kroz svoj trud i rad. Svi mi osjećamo isto te zajedničkim snagama težimo prema konačnom cilju i završetku kompleksa koji će održavati Hercegovačko selo živim", govori menadžer Anđelo Vasilj.
Posebnost ovog mjesta krije se u svakoj kamenoj kući, pri čijoj gradnji nije propušten nijedan detalj – od pronalaska i obrade kamena do njihove ugradnje. Unutra, pak, svaka je priča oživljena kroz originalni namještaj i predmete iz nekih prošlih vremena. Tu je Stojna kuća, tipična hercegovačka kuća s ognjištem, kuhinjom, vinskim podrumom i dvjema sobama, zatim poljoprivredna kuća s prikazom alata kojim su se obrađivala polja, škola s namještajem iz doba Austro-Ugarske i glazbenim razredom ispunjenim instrumentima i narodnim nošnjama. Tu je i kapelica svetog Franje, podignuta kao zavjet obitelji svim franjevcima koji su stoljećima davali vjeru i snagu narodu.
"Stojna kuća je tipična hercegovačka kuća s ognjištem, kuhinjom i vinskim podrumom, te dvije sobe, od kojih je jedna djevojačka soba, a druga spavaća za roditelje. U poljoprivrednoj kući prikazani su svi poljoprivredni alati koje su Hercegovci koristili za obrađivanje poljoprivrednih površina, poput plugova, sijačica i brana za žito. U školi se nalazi kompletan namještaj iz doba Austro-Ugarske, te glazbeni razred s originalnim instrumentima i narodnim nošnjama Hercegovine, a imamo i kapelu svetog Franje koja je jedan od zavjeta ove obitelji za sve franjevce koji su svom puku utkali vjeru", pojašnjava Anđelo.
Selo krije i kovačnicu, stolariju, sušaru mesa, destileriju rakije sa starim kazanom, te mlinicu koja i danas radi. U knjižnici izrađenoj od prirodnog drveta čuva se više od sedam tisuća knjiga starijih od stoljeća, a posebnu vrijednost imaju one kojima su se služili franjevci učitelji, među njima i fra Didak – humanist i prosvjetitelj, poznat po tome što je spasio 15 tisuća gladne djece tijekom Prvog svjetskog rata.
Nakon istraživanja kulturnog i povijesnog bogatstva, posjetitelji mogu uživati u kušaonici delicija – od vina i likera do pršuta, sireva, maslinova ulja, meda i slatkih proizvoda. "Naša kušaonica prostire se na 140 četvornih metara na dvije etaže i u njoj, osim naših, predstavljamo i proizvode drugih lokalnih proizvođača“, ističe Anđelo.
Selo ima i zimske i ljetne staje, u kojima zasad obitava jedan stanovnik – magarac zvan Stipe, kao i zavjetne kipove – jedan posvećen svima koji se nikada nisu vratili u svoj rodni kraj, a drugi, koji je u izradi i bit će posvećen majkama i tetama – tihim čuvaricama vjere, kulture i obitelji.
Gradnja kompleksa nije bila jednostavna, osobito tijekom pandemije kada su radovi stali na gotovo tri godine. Ipak, obitelj Vasilj ne krije ponos. "Ljudi prepoznaju naš trud i rad, a veseli nas što ćemo uspjeti sačuvati kulturnu baštinu i što će mlađe generacije imati mjesto na kojem mogu učiti o svojim korijenima“, zaključuje Anđelo.
Hercegovačko selo danas je i domaćin brojnih događanja. Već treću godinu zaredom ondje se održava manifestacija "Klape na kršu“, a ove je godine prvi put održan i Etno fest Didak, festival koji spaja glazbu, tradiciju i baštinu te, kako najavljuje obitelj Vasilj, ima potencijal prerasti u dugogodišnju tradiciju.
Sljedeći korak im je dovršetak uređenja 68 soba i apartmana, kongres dvorane od 860 kvadrata te restoran, a ne moramo ni spominjati da je lokacija već jedna od omiljenih za svadbene svečanosti na otvorenom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....