DONOSIMO RECEPTE

Novo mjesto u centru Zagreba: Slatki početak slane priče Roberta Hromalića

Jedan od vodećih hrvatskih slastičara Robert Hromalić predstavlja svoj životni projekt - bistro u centru Zagreba, gdje se osim u pomno dizajniranim kolačima može uživati i u maštovitom doručku i brunchu.

"Bistrou Le Kolač u zagrebačkom Parku kneževa posvetio sam svoj život, volju, živce, snagu, vrijeme - sebe. Iskustvo, znanje i ljubav pretočio sam u osmišljavanje ručno rađenih kolača do slanih jela, od uređenja interijera do načina posluživanja, od odabira namirnica do recepata i konačnog, estetski privlačnog izgleda. A na vama je hoćete li doći i uživati u delicijama koje su nečije životno djelo. Ponuda je fina i raznovrsna", kaže Robert Hromalić, koji je u proteklih petnaest godina postao vodeće ime na hrvatskoj slastičarskoj sceni. U sedam godina nakon mature kuharsko je iskustvo stjecao u restoranima diljem Hrvatske i donio odluku - posvetit će se slastičarstvu. Jer uživa u "dizajniranju" hrane, a za to su slastice mnogo podatniji medij nego slana jela. Želio je najbolje i stoga se upisao na prestižni pariški studij Ferrandi. U godinu dana, koliko je trajalo školovanje te stažiranje u hotelu Le Meurice Dorchester Collection, kod jednog od najboljih svjetskih slastičara Cedrica Groleta, upio je, kaže, sve znanje koje je mogao i dobio sve što je želio. Naime, sistem školovanja je takav da se uče sve temeljne tehnike izrade svake komponente za slastice, nakon čega polaznici mogu kreirati i vlastite delicije, a jedino im je ograničenje - maštovitost.

image
MARKO MIŠČEVIĆ/ CROPIX

"Sedam sati dnevno u školskim smo kuhinjama imali praksu, potom dva sata teorije, pa satove crtanja, dizajna, svega što nam može poslužiti u kreiranju jela. U sklopu škole posjećivali smo pariške restorane i slastičarnice, pa dobavljače jer za dobar konačni proizvod važan je svaki segment", govori Robert Hromalić, dodajući da je sav budžet, umjesto na izlaske u kafiće i shopping, potrošio na odlazak u dobre restorane. Jedan od njih je bio i David Toutain, s dvije Michelinove zvjezdice, gdje je pojeo najbolji ručak, a jedno od jela je bila dimljena jegulja u kremi od crnog sezama.

"U Parizu sam samo dobio potvrdu da su disciplina, kreativnost, motivacija i želja za radom i isprobavanjem najvažniji za rad u kuhinji. Iako je to jedan od najtežih poslova, adrenalin u ugostiteljstvu je ono za što se ‘zakačite‘", objašnjava Robert, koji je nakon povratka u domovinu prvo radio kolače u zagrebačkom restoranu Time, a potom krenuo svojim putem i otvorio prvi Le Kolač na Petretićevom trgu. No, ni tu nije bio posve zadovoljan i ubrzo je krenuo u višegodišnji projekt otvaranja druge slastičarnice, koja je ljubiteljima slatkog i bruncha otvorila vrata prošli tjedan.

image
MARKO MIŠČEVIĆ/ CROPIX

Studio Arhikultura po njegovim ga je idejama uredio minimalistički. U svijetlom prostoru s terasom i velikom otvorenom kuhinjom gosti mogu gledati pripremu sedam vrsta kolača i sedam slanih jela. Ovisno o potražnji, neki će ostati u stalnoj ponudi, a svaka tri tjedna jedan ili dva će se mijenjati, tako da će na meniju slastičarnice, uz ponudu vina i svježe cijeđenih sokova, uvijek biti nešto novo. Uz poslovni angažman, koji traje od ranog jutra do kasne večeri, Robert se jedva vidi s djevojkom, Anamarijom Šegotom, koja je, baš kao i njegov stariji brat, zaposlena u IT području. Njih dvoje navrate do slastičarnice, a tata, koji je radio u ZagrebFilmu, još nije ni isprobao sve Robertove slatke čarolije.

"Od silnog posla tek se tu i tamo sjetim ponijeti kolače doma, a tati je dobro sve što mu donesem. Inače, izvrstan je kuhar. Majka je rano preminula pa je cijeli život kuhao za nas trojicu. Kako nemam vremena za kuhanje doma, i sada se za ručak rado prošvercam kod tate. Njegove špagete bolognese ne bih mijenjao ni za što na svijetu, najbolji su!", govori Robert Hromalić, dodajući da je u novom prostoru ostvario svoje snove.

"Pazio sam na svaki detalj, u izradi ne koristimo nikakve umjetne smjese. Imamo i veganski program, a kolači nisu preslatki jer u svaki ide oko 10 posto od uobičajene količine pravog šećera. Ne koristimo zamjene jer su jednako kalorične i prerađene kao i običan šećer. Do ljeta će se posao malo uhodati pa vjerujem da ću ove godine možda i na godišnji. Iako, zavolio sam bordanje pa bih tri tjedna mora radije zamijenio s tjedan dana na snijegu",kaže Robert Hromalić.

Tart s pekan orasima
image
MARKO MIŠČEVIĆ/ CROPIX

SASTOJCI

Prhko tijesto: 50 g šećera u prahu, 70 g maslaca,100 g glatkog brašna, malo soli, 30 g bademovog brašna

Pekan orah: 20 dag pekan oraha, sol

Krema od bademovog mlijeka: 300 g bademovog mlijeka,
400 g vrhnja za šlag, 150 g bijele čokolade

PRIPREMA

Sve sastojke za prhko tijesto izmiješati u jednoličnu masu. Ohladiti. Potom tijesto razvući, staviti u kalup po želji i u pećnici zagrijanoj na 180 stupnjeva peći 10 minuta. Pekan orahe staviti na pleh u pećnicu zagrijanu na 160 stupnjeva i posoliti. Kratko peći, izmrviti ih nožem i napuniti pečeno prhko tijesto. Bademovo mlijeko kratko prokuhati i preliti preko čokolade. Izmiješati u jednoličnu smjesu, ohladiti. Kada se smjesa ohladi, dodati vrhnje te izmiksati u jednoličnu smjesu. Preliti preko napravljenog tarta (prhkog tijesta s pekan orasima), oblikovati po želji.

Pecivo sa salatom od rakova
image
MARKO MIŠČEVIĆ/ CROPIX

SASTOJCI

4 manja peciva, maslac, 8 listova svježe zelene salate, 200 g kozica, 10 g ulja sezamova ulja, 5 g ljutog umaka, 100 g majoneze, 1 žlica crnog sezama

PRIPREMA

Pecivo razrezati popola, svaku polovicu premazati maslacem i zapeći u pećnici. Izvaditi i na svaki komad staviti list salate. Kozice skuhati i pomiješati ih s uljem od sezama, ljutim umakom, majonezom i crnim sezamom. Jednolično izmiješanu salatu staviti na listove salate i poslužiti dok je pecivo još toplo.

Linker
24. travanj 2024 10:19