"Uglavnom pripremam jela koja sam naučila od supruga Nine. Njegova mama Spomenka bila je izvrsna kuharica, a u mladosti je tijekom ljetnih praznika radio u dubrovačkom restoranu Ragusa, pa je i tamo imao priliku učiti. Njegovo znanje o kuhanju danas je i moje, tako da ponajviše njemu mogu zahvaliti za svoje vještine u kuhinji. On kuha češće jer je u tome bolji. No, nije mu baš lako jer ja sam vegetarijanka više od dvadeset godina, pa mu je glavni izazov bio što će meni spremiti, a da ne ostane sve na prilozima i salati. I kći Barbara nekoliko godina nije jela meso, tako da je s vremenom naučio kuhati kreativno i bez mesa. To je i moja specijalnost, a osobito jela koja su pripremali i naši roditelji, poput graha s ječmom, krpica sa zeljem, gulaša od krumpira i vrganja ili karfiola s bešamelom. Danas, kada nemam mnogo vremena, napravim tjesteninu s pestom od bosiljka koji radim sama i to je jelo koje obožavaju svi u mojoj obitelji", govori nam Kornelija Benyovsky Šoštarić, voditeljica i urednica emisije "Vrtlarica" na HRT-u.

U njenom domu kuha se svaki dan, a najsretnija je kada krene vrtlarska sezona jer onda kuha ono što vrt nudi. Čak i prije nego što naraste prvo povrće, skuplja jestive samonikle biljke, od kojih mnoge rastu i u njenom vrtu kao korov. Priprema odlične guste juhe od koprive koju obavezno priprema svima koji joj dolaze u posjet. Mnogi su ponekad malo skeptični, ali kada probaju, svi se odreda oduševe, čak i djeca. Na stolu se uglavnom nude povrtna jela.

Kornelija Benyovsky Šostarić

LUCIJA OCKO

"Odmalena volim životinje i uvijek sam imala puno različitih kućnih ljubimaca. Mučila me činjenica da su oni voljeni i paženi a da neke druge životinje žive u patnji. Odlučila sam prestati s konzumacijom mesa isključivo zbog ljubavi prema životinjama. Želja mi je da s jelovnika izbacim i jaja i mlijeko jer je cijela ta industrija okrutna, no za sada još nisam u tome uspjela. Izbalansirana veganska prehrana zahtijeva dosta vremena, a u ovom razdoblju mog života to jednostavno nije izvedivo. No, doći ću do toga jednog dana kada budem imala malo više vremena. Benefit je prije svega dobar osjećaj i svijest da smanjen unos mesa ima pozitivan utjecaj na planet u cjelini. Zbog uzgoja mesa krče se vrijedna staništa i troši se puno više vode nego što je potrebno za biljnu hranu, a da ne govorimo o metanu, stakleničkom plinu koji životinje ispuštaju. Sve je to dio etičkog odnosa prema planetu na kojem živimo i meni je to važno. No, nisam od onih koji ne mogu sjediti za istim stolom s ljudima koji jedu meso i ne pokušavam nikoga preobratiti. Mislim da je to stvar osobnog izbora. U mojoj obitelji sam samo ja vegetarijanka", govori Kornelija.

Posebne pogačice za doručak

Njezini najviše vole kada priprema gustu juhu od hokaido buče i tjesteninu sa šalšom od rajčica. Tada koristi rajčice iz svog vrta, organski uzgojene i pomno birane sorte koje su idealne za šalšu. Kako uvijek ima pozamašne količine, na kraju sezone kuha velike količine šalše koje onda zamrzava i koristi tijekom zime. U posljednje vrijeme doručku posvećuje više pažnje nego inače jer pokušava smanjiti unos ugljikohidrata pa ujutro priprema Dukanove pogačice.

"Na jedno jaje idu dvije žlice posnog sira i tri žlice zobenih mekinja. Dodaje se prstohvat soli i malo sode bikarbone. Pogačice se peku bez ulja i začas su gotove tako da mi treba dvadesetak minuta pa da dobijem fini zdravi doručak bez ugljikohidrata. S malo humusa i svježe nasjeckanim lukom vlascem to postaje prava jutarnja delicija", objašnjava. No, kada krene sezona povrća u vrtu, nema dana da ne koristi nešto što je sama uzgojila. Posebno se veseli patlidžanima koji su joj omiljeno povrće i priprema ih na različite načine. Oni su odlična zamjena za mesni dio obroka i mogu se pripremiti na mnogo načina, od grilanja, pohanja, pripreme parmigiane, pa sve do pinđura koji je posebna delicija. Mogu se raditi i razni namazi. Ni tikvice nisu bez karaktera, kaže, marinirane i pečene na grilu prava su delicija ili dobra kombinacija uz šalšu i špagete. Ipak, najbolje joj za rukom polaze povrtne juhe i kreativne salate. Budući da u vrtu čak i tijekom zime ima matovilca, salate i mladog luka, nastoji uvijek pripremiti svježu salatu. U sezoni, kada je izbor veći, kombinira i jestivo cvijeće tako da salate, osim što su ukusne, izgledaju fantastično. Nije ljubiteljica slatkog, ali katkad napravi raw slastice s bademima i suhim smokvama ili kompot. Voli slastice koje može svrstati u one "zdrave".

Bakine fritule su nenadmašne

"Vrt u kojem se biljke uzgajaju prema principima organskog vrtlarstva veliki je privilegij jer mi je na dohvat ruke pa uvijek imam najbolje povrće i voće. Svjesna sam toga da mnogi ljudi, iako bi željeli, nemaju vremena za vrtlarstvo, ili možda nemaju dovoljno prostora. U tom slučaju oslanjamo se na pouzdane uzgajivače koji ne moraju nužno biti organski. Jer lokalno ne znači da je uzgojeno bez pesticida. No, svjesna sam i toga da je eko hrana preskupa i nije dostupna svakome. U tom slučaju ipak je bolje kupiti naše domaće proizvode od onih koji putuju izdaleka", govori Kornelija.

Kako je odrasla uz majku Dalmatinku i oca Zagrepčanina, u njenom domu u djetinjstvu pripremala su se različita jela, od pohanaca s rizi bizijem do škampa na brudet. Iako kaže kako roditelji nisu bili posebno nadareni kuhari - kuhali su svaki dan, tako da su ona i sestra Irena navikle na topli obrok.

"Ručkovi su bili jednostavni i skromni. Tata je ponekad znao na brzinu narezati krumpire, dodati par tvrdo kuhanih jaja i kobasicu pa to sve zapeći u pećnici. To smo zvali francuski krumpir i bilo nam je super. Salata je bila neizostavni dodatak, uvijek u velikim količinama i obavezno s maslinovim uljem. Živjeli smo u centru Zagreba, pa u djetinjstvu nisam imala puno dodira s prirodom, osim možda tijekom ljeta na moru. Sjećam se bakinih fritula i okusa koji nikada nitko nije nadmašio. I koliko god se trudila napraviti nešto slično, uvijek ostaje osjećaj da je ona imala neku tajnu, poseban način pripreme. Možda je to tek prenaglašeno sjećanje, ne znam, ali toga se dobro sjećam. Voljela sam i mamine šnenokle, kuglof i makovnjaču. Ona i danas radi dobre kolače, a posebno kekse s orasima i marmeladom od marelica koje sestra i ja uvijek dobivamo za Božić", zaključuje Kornelija Benyovsky Šoštarić.

Prokulice, krumpir s peršinom i falafeli

Sastojci za 4 osobe:

Krumpir s peršinom

• 2 kg krumpira
• vezica peršina
• 125 g maslaca
• sol

Prokulice na maslacu

• 1 kg prokulica
• 125 g maslaca
• sol
• Falafeli
• 500 g kuhanog slanutka
• mljeveni kim
• vezica peršina
• 2 glavice luka
• 2 - 3 češnja češnjaka
• sol

NINO ŠOšTARIć

PRIPREMA

Falafel:

Slanutak noć prije pripreme namočiti u vodi kako bi nabubrio. Ujutro prokuhati na laganoj vatri do 40 minuta. Usitniti u blenderu tako da struktura bude između paštete i s laganom zrnastom strukturom. U istoj sjeckalici usitniti dvije glavice luka i dva do tri češnja češnjaka. U zdjeli za miješanje povezati masu slanutka, luka, češnjaka s četiri žlice brašna, dodati kim, sjeckani peršin i sol po ukusu (otprilike jedna čajna žličica). Oni koji vole i sjeckani korijandar mogu ga dodati uz peršin.

Sve dobro izmiješati, ako treba dodati malo brašna jer smjesa ne smije biti prerijetka, već više kao masa od plastelina. Ugrijati ulje na 180 stupnjeva i prethodno oblikovane loptice pržiti kratko do par minuta (boju kod prženja određujemo po ukusu, netko voli blaže, a netko jače pržene falafele).

Krumpir s maslacem i peršinom: Krumpir narezati na krupne kocke i skuhati u slanoj vodi. Procijediti i dodati na blago otopljeni maslac. Dodati sitno sjeckani peršin, poklopiti posudu i na blagoj vatri zagrijavati dok krumpir ne dobije zlatno žutu boju.

Prokulice na maslacu:

Svježi kelj pupčar narezati na tanke ploške, ali bez tvrdog donjeg dijela. Staviti ga u zdjelu na laganu vatru i dodati malo soli i kockicu maslaca te zaliti s pola čaše vode pa sve poklopiti da se kuha u vlastitoj aromatiziranoj pari 15 minuta. Prokulice pripremljene na ovaj način oduševile su i one koji su ih prije izbjegavali.