Izložba "Stranger Danger" na kojoj će umjetnici izložiti svoje recentne radove otvorena je do 13. siječnja 2024., a uključuje i nekoliko site specific uradaka nastalih upravo za izložbu u Trotoaru
U galeriji Trotoar u Zagrebu otvara se nova izložba "Stranger Danger". Nakon dvije samostalne izložbe domaćih umjetnika, Trotoar otvara prvu izložbu iz ciklusa gostovanja. U goste im stiže beogradska galerija suvremene umjetnosti Eugster II Belgrade i grupna izložba na kojoj se predstavljaju umjetnici Saša Tkačenko, Vuk Ćuk i Julija Zaharijević. Kustosica izložbe je Natalija Paunić.
Nova izložba u Trotoaru premijerno predstavlja radove Saše Tkačenka, Vuka Ćuka i Julije Zaharijević zagrebačkoj publici, kao dio programskog usmjerenja galerije da jednom godišnje realizira izložbe koje nastaju u suradnji s međunarodnim galerijama i(li) kustosima. Ciklusom pozvanih galerija i kustosa Trotoar želi istražiti i predstaviti širok raspon regionalno i inozemno relevantnih umjetnica i umjetnika, potaknuti razmjenu perspektiva i doprinijeti povezivanju suvremene umjetničke produkcije.
Prva od pozvanih, galerija Eugster || Belgrade, zastupa niz internacionalno uspješnih autorica i autora iz regije, a posljednjih se nekoliko godina predstavila na brojnim europskim i svjetskim sajmovima suvremene umjetnosti.
Izložba "Stranger Danger" na kojoj će umjetnici izložiti svoje recentne radove otvorena je do 13. siječnja 2024., a uključuje i nekoliko site specific uradaka nastalih upravo za izložbu u Trotoaru. U sklopu popratnog programa planirani su i razgovori s umjetnicima te promocija "Anxiety artist booka" Saše Tkačenka, publikacije na 365 strana u minimalnoj ediciji 3+2AP.
"Na izložbi su okupljeni radovi troje umjetnika koji na različite načine promišljaju stvarnost. Naslovno djelo (Saša Tkačenko — Unknown, talk to unknown), postavljeno u izlogu galerije, neonskim svjetlom ispisuje riječi "stranger" i "danger" čime poziva na oprez i prije samog ulaska u prostor određuje ton izložbe. Rimovane imenice citat su iz promišljanja Vladimira Nabokova na temu nedaća individualizma, prevedene u kontekst današnjih društvenih izazova. S druge strane, dok su se neke Nabokovljeve riječi u njegovo vrijeme mogle činiti naprednima i liberalnima, njegove šovinističke izjave (na primjer njegova "sumnja" u sposobnosti spisateljica) otkrivaju drugo lice njegove osobnosti", otkriva kustosica.
"Na višeslojnost stvarnosti upućuje i rad Julije Zaharijević koja se koristi promjenjivom prirodom simbola u svrhu multiplikacije mogućih interpretacija. Radovi prikazani u Trotoaru izobličuju prepoznatljiv uzorak Chesterfield sofe, poznati vizualni znamen koji često povezujemo s patrijarhalnim shvaćanjem uspjeha, bogatstva ili ljepote (koji su u tom shvaćanju međusobno zamjenjivi). Raspored dugmadi više ne slijedi poznati uzorak koordinatne mreže nego stvara hibridnu formu, simulirajući organski proces nekontrolirane dezintegracije koji napreduje na vlastitu štetu, proces kancerogenog rasta. Taj je proces analogno primjenjiv na odraslu dob generacije čije se sazrijevanje odvilo paralelno sa sazrijevanjem interneta. Gubitak kontrole nad vlastitim online postupcima i podacima, konačni burnout izazvan neprestanom prisutnošću, teme su koje izviru iz umjetničke prakse Vuka Ćuka. Njegovi se radovi sastoje od sakupljenih, reklo bi se beskorisnih i neobičnih, masovno proizvedenih predmeta kupljenih uglavnom preko Ali-Expressa. Položeni na pod galerije raspoređeni su u ritualne oblike koji umjesto kružnica čine smajliće — simbol koji je, u suštini, jednako apstraktan kao i bilo koji drugi", dodaje Natalija Paunić.